Istina je prava novost.

STEPINAC: SVETAC ILI ZLOČINAC? Stepinac i Šakić u istome - novinarskom - "košu"?

Rim, 1. 10. 1998. (IKA) - U svojemu najnovijem broju, s datumom 1. listopada, talijanski časopis "Liberal" donosi članak novinara Giuseppea Crucianija pod naslovom "Je li bio svetac ili zločinac?", te nadnaslovom "Slučaj Stepinac. Tko je bio slavenski p

Rim, 1. 10. 1998. (IKA) – U svojemu najnovijem broju, s datumom 1. listopada, talijanski časopis “Liberal” donosi članak novinara Giuseppea Crucianija pod naslovom “Je li bio svetac ili zločinac?”, te nadnaslovom “Slučaj Stepinac. Tko je bio slavenski primas kojega će Papa usred polemika uskoro proglasiti blaženim?”, pridružujući se tako nizu onih koji bi htjeli “rasvijetliti” slučaj Stepinac.
“Katolička Crkva smatra ga mučenikom komunizma, te će ga sljedećeg 3. listopada sam rimski Prvosvećenik službeno proglasiti blaženim u tijeku pohoda Hrvatskoj. No, drugi ga smatraju vrstom ratnog zločinca koji je podupirao jedan od najokrutnijih fašističkih režima, režim Ante Pavelića u Hrvatskoj u tijeku II. svjetskog rata. Smatraju da je šutio, ako nije odobravao, deportaciju i ubijanje desetaka tisuća osoba. Četrdeset godina od smrti, točno stotinu godina od rođenja, lik Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa između 1941. i 1945. godine, i dalje potiče na rasprave”, piše novinar toga časopisa.
Prema njegovim riječima, u tim raspravama sukobljavaju se Katolička Crkva u Hrvata koja je od kardinala Stepinca “učinila simbol” i pravoslavni Srbi “koji u njemu vide utjelovljenje zla i pretrpljenih progona. Stepinac ‘fašist’, Stepinac ‘rodoljub’: poput etničkog rata koji nikada ne završava”, navodi novinar Cruciani, opisujući kako su suđenje, zatvor i kućni pritvor na kojega je kardinala Stepinca osudio Tito i njegova komunistička vlast, u očima Hrvata životna razdoblja “junaka slobode i otpora totalitarizmu”, dok oni koji su ga osudili i “ispisali povijest na kraju sukoba” nadasve ističu “četiri godine teških, prijepornih, ponekad dvoznačnih odnosa s Antom Pavelićem” te osuđuju “nadbiskupovo prihvaćanje politike Nezavisne Države Hrvatske koja je rođena Mussolinijevom i Hitlerovom potporom.”
U daljnjem tijeku članak ističe da “povijest ponekad nudi slučajne podudarnosti, ali kada će Papa sljedećeg 3. listopada doći u Hrvatsku upravo zbog svečanosti proglašenja blaženim Stepinca u Mariji Bistrici, ‘svetom’ mjestu države, u Zagrebu će završavati sudski proces Dinku Šakiću, starom 76 godina, jednome od zapovjednika zloglasnoga koncentracijskog logora Jasenovac, koji je otkriven u Argentini i izručen.” U članku se isto tako navodi da se brojke o ubijenima u Jasenovcu razlikuju, već prema različitosti viđenja i izvora, ali u Jasenovcu “nazvanom i balkanski Auschwitz ubijeno na tisuće i tisuće Srba, Roma i Židova”, a prema piscu članka Crucianiju, “ravnatelj logora bio je franjevac koji je kasnije ostavio redovničko odijelo”. “Je li Stepinac znao što se događa u toj klaonici? Kada su vijesti počele pristizati, u proljeće 1943, primas je obavijestio Papu i uputio oštro pismo osuđujući ‘sramotu koju baca na hrvatski narod’. Nije bilo dovoljno da se izbjegne pokolj”, zaključuje u svom napisu novinar Cruciani.