Sarajevo, 16. 9. 1998. (IKA/KTA) – Sabor dijecezanskih svećenika sarajevske nadbiskupije pod radnim naslovom “Vrhbosanski svećenici u pastvi vjernika poslijedaytonske Bosne” održan je 15. rujna u zgradi Vrhbosanske bogoslovije u Sarajevu. Pozdravne riječi okupljenim svećenicima uputio je sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Potom je generalni vikar nadbiskupije mons. dr. Mato Zovkić održao izlaganje na temu skupa. Izlaganje je temeljeno na izvještajima pastoralnog vikara te nadbiskupije mons. dr. Ante Ćosića i dekana, koje su podnijeli Ordinarijatu u Sarajevu u studenom protekle godine te na temelju osobnih kontakta s pojedinim svećenicima. Mons. Zovkić iznio je prvo činjenično stanje, kazavši kako je inkardiniranih biskupijskih svećenika u sarajevskoj nadbiskupiji 216. Od toga broja 77 pastoralno djeluje na području nadbiskupije, a 19 je umirovljeno trajno ili privremeno. Njih 41 je u središnjim dijecezanskim ustanovama – Ordinarijatu i BK BiH, Vrhbosanskoj bogosloviji kao odgojitelji ili profesori, katoličkim školama u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Travniku i Konjicu, te u Caritasu metropolije i nadbiskupije. U pastvi inozemnih dijeceza su 32 svećenika, a 24 su na području Republike Hrvatske sa svojim prognanim župljanima, dok je 16 u hrvatskoj inozemnoj pastvi, a sedmorica su na postdiplomskom studiju. Govorio je i o problematici s kojom se u pastoralnom djelovanju susreću župnici bez župa, ali uz raspršene župljane, o utjecaju na pastoralne djelatnike i župljane političke i gospodarske nesigurnosti, potom o “hrabrosti prezbiterskog služenja na području, gdje su Hrvati katolici ostali u manjini u poslijedaytonskoj Bosni”, te o nekim zajedničkim problemima kao što su vjeronauk u školama, sveučilišni duhovnici, dušobrižnici u staračkim domovima i bolnicama, kao i o zdravstvenom osiguranju svećenika.
Na saboru su se okupili gotovi svi dijecezijanski svećenici, oni koji djeluju među prognanicima u Republici Hrvatskoj te nekolicina njih koji djeluju u inozemnoj pastvi.