Frankfurt, 2. 9. 1998. (IKA) – Delegat za hrvatsku inozemnu pastvu u Njemačkoj fra Josip Klarić dao je intervjuu za njemačku Katoličku izvještajnu agenciju KNA, a u povodu drugoga pastoralnog pohoda pape Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj.
“Svojim pohodom Papa, posjećujući Zagreb, marijansko svetište Mariju Bistricu, Split i Solin želi utvrditi jedinstvo Katoličke Crkve u hrvatskom narodu. Očekujemo kako će nas Papa poduprijeti i još jače potaknuti na putu pomirenja i opraštanja te solidarnosti sa svima koji su ugroženi”, istaknuo je Klarić na novinarsko pitanje o njegovim očekivanjima vezanim uz pohod Svetoga Oca RH. “Papa će u Mariji Bistrici 3. listopada proglasiti blaženim slugu Božjega kardinala Stepinca i vjerujem da će nas pozvati sve, posebno Katoličku Crkvu, na zauzimanje za svakoga čovjeka bez razlike na naciju i vjeru, na suživot sa svima u Hrvatskoj, posebno sa susjednim državama i narodima”, dodaje Klarić.
Delegat Klarić je odgovorio i na pitanje o položaju Katoličke Crkve u nekadašnjoj Jugoslaviji i Republici Hrvatskoj. Spominjući se “jednog od najtežih razdoblja za Katoličku Crkvu na tim prostorima”, Klarić se osvrnuo i na današnje stanje u RH. “Katolička Crkva i ostale vjerske zajednice mogu ispovijedati svoju vjeru javno i slobodno. U škole je uveden vjeronauk, priznate su sve privatne škole i od države dobivaju subvencije. Teološki fakulteti nisu više privatne škole nego su u sklopu hrvatskih sveučilišta, a profesori primaju plaću od države. Ukratko rečeno, stanje Crkve u Hrvatskoj slično je ovome u Saveznoj Republici Njemačkoj s izuzetkom crkvenog poreza. Još uvijek nije Crkvi vraćena sva oduzeta crkvena imovina, ali se na tome radi. Ali, uza sve ove pozitivne pomake trebat će Crkvi u Hrvatskoj vlastita iskustva i iskustva ostalih Crkava iz ostalih demokratskih zemalja, vremena i učenja kako se ponašati u demokraciji prema političkim strankama, sindikatima i ostalim vladinim i nevladinim udrugama. Crkva je i u vrijeme rata otvoreno kritizirala pojedine poteze vlasti, a sada ustraje na socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli dobara. Mislim da je Crkva na pravom putu, ali treba za sve gore rečeno još dosta vremena”, istaknuo je Klarić. Bilo je riječi i o položaju i djelovanju hrvatskih katoličkih misija u SR Njemačkoj. Osvrćući se na prve naraštaje Hrvata koji su u njima djelovali, ističe kako su misije “važne i danas za tzv. drugu pa i treću generaciju s obzirom na njegovanje praktičnoga vjerskog življenja, očuvanje materinskog jezika, hrvatske kulture, te pomaganje u integraciji u njemačko društvo i mjesnu Crkvu”. Josip Klarić ima i neke konkretne prijedloge za “novu koncepciju dušobrižništva za katolike ostalih materinskih jezika”. “Mjesna Crkva se ne bi smjela zatvarati pred katolicima ostalih nacija niti bi trebala asimilirati zajednice ostalih materinskih jezika. Katoličke zajednice drugih materinskih jezika ne bi se smjele zatvarati u geta, nego bi se zajednice mjesne Crkve i zajednice ostalih materinskih jezika trebale međusobno priznavati, poznavati, voditi kooperativni pastoral u punoj otvorenosti jedni prema drugima s pravom na različitost”, istaknuo je Klarić pojašnjavajući tu koncepciju.
Delegat za hrvatsku inozemnu pastvu u Njemačkoj Josip Klarić mišljenja je da bi “moguće ukidanje katoličkih zajednica ostalih materinskih jezika od strane Njemačke biskupske konferencije, kao i nebriga i neslanje svećenika iz zemalja iz koji ti katolici dolaze, bilo pogubno za vjerski život inozemnih katolika, jer bi u tome slučaju bili izgubljeni i za mjesnu Crkvu”.