Karlobag, 30. 7. 1998. (IKA) – Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića održava od 26. srpnja do 1. kolovoza Dane Provincije u Karlobagu. Odluka o obilježavanju Dana provincije donesena je na zasjedanju Provincijalnog kapitula 1997. godine. Na prvim Danima provincije sudjelovalo je 34 od ukupno 49 braće koliko broji Provincija. Nazočni su bili svećenici, braća nesvećenici i klerici-bogoslovi. Skupu su se pridružila i dvojica kapucina iz Slovenije. Dani su bili podijeljeni na dva dijela.
Prva dva dana su kroz predavanja i rasprave bila posvećena razmišljanjima o aktualnim temama života i apostolskog djelovanja, dok je drugi dio bio u znaku duhovnih vježbi. Prvo predavanje održao je Bono Zvonimir Šagi o “Hrvatskim kapucinima danas i sutra”. Predavanje je ponudilo razmišljanja o kapucinskom identitetu s obzirom na suvremeni svijet i kapucinsku nazočnost u Hrvatskoj. Analizirajući put obnove Crkve nakon II. vatikanskog koncila, predavač je zaključio da je u nastojanjima oko obnove struktura stvarna obnova duha u Crkvi izostala. Razlog tome je u činjenici što je obnovu pokrenula struktura u koju je baza izgubila povjerenje, pa je zato redovnička obnova postala više gubljenje identiteta i upadanje u stanoviti laksizam u ponašanju, nego stvarna obnova po želji Koncila. Predavač je istaknuo potrebu askeze, vježbe i odgoja u dobrim navikama, te zadobivanje smisla za žrtvu po čemu će redovništvo ponovno steći ugled u suvremenoj kulturi, i roditi osobe kadre ponuditi alternativu potrošačkom mentalitetu suvremenog društva zahvaćenog sekularizmom i individualizmom.
Drugo je predavanje pod naslovom: “Što ste učinili jednome od moje najmanje braće, meni ste učinili” održao Tomislav J. Šagi-Bunić. Predavač je kratko ocrtao nastanak i razvoj govora o civilizaciji ljubavi počevši od pape Pavla VI. na zaključivanju II. vatikanskog koncila preko propovijedi pape Ivana Pavla II. na dan kanonizacije Leopolda Bogdana Mandića, u listopadu 1983., do čestih ukazivanja sadašnjeg Pape na tu stvarnost u njegovim nastupima. Govor o civilizaciji ljubavi želi pokrenuti mijenjanje svijesti, napomenuo je Šagi-Bunić, koji je kazao da su se ljudi do sada uglavnom identificirali po nacionalnoj i religijskoj svijesti što u suvremenoj kulturi prijeti sukobom civilizacija. On se upitao koja bi civilizacijska svijest bila za Europu trećeg tisućljeća. Budući da je slogan Francuske revolucije: sloboda, jednakost, i bratstvo pokušao na Zapadu afirmirati slobodu, a na Istoku jednakost, bratstvo je nekako ostalo izvan dometa ovih blokova i ono ostaje kao hitni zadatak kršćana. Bratstvo je evanđeoska stvarnost utemeljena na ljubavi i solidarnosti. Ne bez utemeljenog razloga europski biskupi nedavno su ponudili tri ključna zahtjeva za budućnost Europe: poštivanje prava i dostojanstva svake osobe, koje pravo ne može biti ugroženo većinom; supsidijarnost koja brani pravo manjega pred većim i moćnijim; solidarnost, tj. pomoć malima od većih i moćnijih. Kršćani u toj perspektivi imaju važnu ulogu, jer su pozvani založiti se za vrijednost osobe pred svakom drugom stvari. Bit poimanja istine u evanđeoskom smislu jest da je biće kao osoba važnije od svake druge istine do koje je moguće doći prirodoznanstvenim putem. Taj govor uključuje proročku protegu, ne može se racionalno artikulirati. O. Šagi-Bunić se založio da tekst iz Mt 25,40 dobije u konkretnoj kršćanskoj praksi ono mjesto koje je u povijesti Crkve zadobila molitva Očenaša, Zdravo Marije i rečenica: “I Riječ je tijelom postala i nastanila se među nama” . Matejev tekst povezuje Boga, Isusa Krista i konkretnog čovjeka u silaznom i uzlaznom putu, a to Šagi-Bunić naziva katoličkim humanizmom. Predavanje je pobudilo živu raspravu, posebice u odnosu na stvaranje mira, ostvarenja osobnog identiteta i dijaloga sa svijetom i velikim svjetskim religijama. Na kraju rasprave usvojen je prijedlog da u Hrvatskoj kapucinskoj provinciji svaki prvi petak u mjesecu bude dan intenzivnog posta i molitve za te velike ciljeve, posebno u vidu dijaloga među religijama. Dani od 28. srpnja do 1. kolovoza bili su u znaku duhovnih vježbi koje je održao grčki kapucin Yannis Spiteris, profesor istočne teologije i duhovnosti na Papinskom sveučilištu Gregoriana i na franjevačkom ateneju Antonianum u Rimu. Središnja tema duhovnih vježbi posvećena je Duhu Svetom. On je govorio o ulozi Duha Svetoga u otajstvu Presvete Trojice i u spasenju, o Duhu i stvaranju, te o Duhu u životu kršćanina.