totalitarizma.
Zagreb, 16. 7. 1998. (IKA) – U povodu priprema za drugi pastoralni pohod pape Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, te proglašenja blaženim sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca, Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije priredio je danas, 16. srpnja, konferenciju za novinare u prostorijama HBK u Zagrebu. Na tiskovnoj su konferenciji sudjelovali predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, generalni tajnik HBK požeški biskup Antun Škvorčević, umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, predsjednik splitskoga odbora za doček Pape splitski pomoćni biskup Marin Barišić, predsjednik zagrebačkoga odbora mons. Vladimir Stanković, te postulator kauze kardinala Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, a konferenciju je vodio predstojnik Tiskovnoga ureda HBK dr. fra Ilija Živković.
Na početku tiskovne konferencije mons. Batelja je podsjetio na tijek postupka za proglašenje blaženim sluge Božjega kardinala Stepinca, te na njegov život, sudski proces, godine zatočeništva, kao i na bolest i smrt. Odmah nakon smrti kardinala Stepinca iz različitih strana svijeta stizale su molbe zagrebačkome nadbiskupu Franji Šeperu i samome Papi da započne proces beatifikacije, a posebnu molbu papi Ivanu Pavlu II. uputili su kardinal Franjo Šeper i zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić god. 1979, a sam je postupak Kongregacija za kauze svetaca pokrenula 4. prosinca 1980. God. 1993. sudac delegat predložio je toj Kongregaciji da se kauza kardinala Stepinca vodi pod naslovom “O životu i vrlinama”, kao i “O mučeništvu”. Kauza je završena 5. svibnja 1998. pod predsjedanjem kardinala Pia Laghia u apostolskoj palači u Vatikanu, kad je jednoglasno odlučeno da je kardinal Stepinac istinski mučenik katoličke vjere, a 3. srpnja 1998. svečano je pročitan dekret o Kongregacije za kauze svetaca o mučeništvu sluge Božjega Alojzija Stepinca. Također je odlučeno da će kardinal Stepinac biti proglašen blaženikom i mučenikom Katoličke Crkve 3. listopada 1998, za pohoda pape Ivana Pavla II. Mariji Bistrici.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome postoji li službeni stav izraelske vlade o proglašenju Stepinca blaženim, kardinal Kuharić je istaknuo kako se o kardinalu Stepincu 50 godina širila ideološka promidžba utemeljena na mržnji i lažima, pa su mnogi u zemlji, a posebno u svijetu svoj stav o kardinalu temeljili samo na toj promidžbi. Crkva za proglašenje kardinala Stepinca blaženim nije trebala odobrenje niti jedne državne vlasti ili političke stranke, istaknuo je kardinal Kuharić, rekavši kako je proglašenje svetih i blaženih u nadležnosti isključivo Crkve.
Dekret Svete Stolice zapravo je najbolja potvrda crkvenoga stava o životu i djelovanju kardinala Alojzija Stepinca, te pravi crkveni odgovor na sve kritike koje su protiv kardinala i protiv procesa za njegovo proglašenje blaženim bile upućivane, istaknuo je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. On je, također, istaknuo kako je proglašenje Stepinca blaženikom priznanje i Crkvi u Hrvata koja je slugu Božjega znala prepoznati i prije i nakon smrti, te zaključak komunističkoga doba, jer je kardinal Stepinac prvi mučenik komunističkih vlasti koji će biti proglašen mučenikom i blaženikom.
Požeški biskup i generalni tajnik HBK Antun Škvorčević podsjetio je novinare na pastoralnu svrhu Papina posjeta, rekavši kako će tome posjetu prethoditi duhovna priprava u kojoj će se posvijestiti aktualnost Stepinčevih poruka za današnju Crkvu. “Kardinal Stepinac bio je istaknuti rodoljub, ali njegovo rodoljublje nije išlo protiv drugih, bio je borac za socijalnu pravdu i ljudska prava, a protiv svakog totalitarizma”, rekao je biskup Škvorčević. Bliža priprava za posjet Svetog Oca Hrvatskoj započet će na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, a građa za duhovnu pripravu bit će tiskana u “Živom vrelu”, te će biti poslana svećenicima, a u pripremi je i posebna poruka biskupa okupljenih u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji vjernicima.
O samoj materijalnoj pripravi za Papin dolazak novinare su izvijestili predsjednici zagrebačkog i splitskog odbora, te je novinarima podijeljen službeni i iscrpni program Papina boravka u Hrvatskoj. Splitski pomoćni biskup Marin Barišić, koji je i predsjednik splitskog odbora za doček Sv. Oca, izvijestio je kako se uređuje prostor na Žnjanu, te suradnjom splitske županije, gradskoga poglavarstva i nadbiskupije biskupska palača koja je u doba komunizma oduzeta Crkvi, a sada bi trebala biti vraćena. Biskup Barišić također je istaknuo kako posebno značajnim smatra najavljeni susret poglavara Crkve s mladeži, vjeroučiteljima, nastavnicima, profesorima i odgajateljima u Solinu, na temeljima najstarijega hrvatskog marijanskog svetišta. O pripremama u zagrebačkoj nadbiskupiji izvijestio je mons. Vladimir Stanković, koji je rekao da se Zagreb priprema za Papin posjet na temelju iskustava iz 1994. godine, a posebno se radi na uređenju prostora u Mariji Bistrici za svečanu Papinu misu. U pripremi su službeni logotip i plakat za Papin posjet, na kojima će biti oznake svih triju mjesta koja će Papa pohoditi, te prepoznatljivi detalji iz povijesti Crkve u Hrvata.
Na konferenciji je bilo riječi i o potpisivanju četvrtog ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice. U svezi s time nadbiskup Bozanić je istaknuo kako su dogovori za taj ugovor još u tijeku, a Crkva je pri tom konstatirala da su joj materijalna dobra oduzeta i još uvijek nisu vraćena. Katolička će Crkva ustrajati na odijeljenosti Crkve od države i neće prihvatiti financiranje sa strane, te bi pristala na doprinos koji nije dar, nego nadoknada za oduzeta dobra, rekao je nadbiskup.