Beč, 2. 7. 1998. (IKA) – Tri dana razgovora “iza zatvorenih vrata” između pravoslavnih i grkokatoličkih izaslanstava iz zapadne Ukrajine, započela su u srijedu, 1. srpnja, u Beču. Više eparhija istočnog obreda u zapadnoj Ukrajini, kao što je poznato, stoljećima su u punome crkvenom zajedništvu s papom, a ta je veza često razlog napetosti između Moskve i Vatikana. Ove je razgovore upriličila udruga “Pro Oriente”, koju je utemeljio nekadašnji bečki nadbiskup kardinal Franz Koenig, jedan od protagonista dijaloga s Istočnom Europom u komunističko doba.
Sam moskovski patrijarh Aleksij II. od “Pro Orientea” je zatražio da se zauzme u priređivanju toga mirovnog pothvata. Na predstavljanju toga susreta dugo je govorio pravoslavni biskup Lavova i Drohobica Augustin Markevič, koji je otvoreno iznio poteškoće s kojima se susreću. “Želimo jedinstvo kršćana no stanje u zapadnoj Ukrajini otvorena je rana. Napetosti i nesnošljivosti posljednjih godina nisu pridonijele smirivanju duhova.” Štoviše, nastavio je biskup, “ako je ’70-ih i ’80-ih godina između grkokatolika i pravoslavnih vladalo ozračje povjerenja, danas je ono strašno smanjeno. Osobni su odnosi dobri, no službeni su to daleko manje”. Uime grkokatoličke nadbiskupije Lavov govorio je pomoćni biskup Lubomyr Husar, koji je podsjetio na ugnjetavanje koje su tamošnji grkokatolici pretrpjeli u doba komunizma, sve do 1987. godine, osobito u doba Staljina koji je 1945. oteo sva crkvena dobra i pozatvarao biskupe. “Tu duboku ranu osjećamo još i danas, kao što se osjeća i bezbožna propaganda nekadašnjeg režima”, rekao je biskup Husar, te nastavio da “danas oko 40% Ukrajinaca izjavljuje da ne pripada ni jednoj Crkvi”. Govoreći o međukršćanskim odnosima, i biskup Husar je istaknuo kako su odnosi među osobama dobri, i upravo bi “na njima trebalo graditi”. U tome je i glavni razlog susreta dvaju izaslanstava u Austriji.