goga svjetskog rata, a posebno onaj nakon Drugog svjetskog rata. U toj situaciji Stepinac je uvijek bio tretiran s određenim namjerama i u određen svrhe, političke i druge. Smatramo da je sada uistinu trenutak da se kardinala Stepinca pokuša predstaviti u njegovim duhovnim sastavnicama, koje ga čine velikim i načelnim, u svim vremenima, u sva ta tri razdoblja njegova života”
Zagreb, 18. 6. 1998. (IKA) – Tiskovna konferencija u povodu 16. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, održana je u srijedu, 17. lipnja, u prostorijama Tajništva HBK u Zagrebu. Konferenciju je vodio predstojnik Tiskovnog ureda HBK fra Ilija Živković, a o tijeku priprema za doček pape Ivana Pavla II. te o sadašnjem pitanju mladih u Crkvi, kao drugoj ključnoj temi zasjedanja, govorili su generalni tajnik HBK požeški biskup Antun Škvorčević, predsjednik Vijeća HBK za pastoral mladih šibenski biskup Ante Ivas i pomoćni splitski biskup Marin Barišić.
O prvoj temi zasjedanja, pripremama za dolazak Svetog Oca, nazočne je najprije izvijestio biskup Škvorčević. Papin posjet u prvom redu ima za cilj potaknuti na određene korake pastoralne i evangelizacijske naravi u godini Duha Svetoga i pripravi za ulazak u treće tisućljeće, stoga će se u tom smislu pokrenuti i konkretni pothvati: pripravit će se prigodni materijali za pomoć u pripravi župa i pastoralnih djelatnika, a za predstojeću svetkovinu sv. Petra i Pavla hrvatski će biskupi uputiti svoj proglas vjernicima. Bliža priprava za Papin dolazak počinje na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, te će trajati sljedećih sedam tjedana do dolaska Svetog Oca. Prva razina Papina posjeta Hrvatskoj njegov je posjet hrvatskom nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici i proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Razgovarajući tim povodom o liku kardinala Stepinca i dostojnom promicanju njegova života i djela u javnosti, hrvatski su se biskupi osvrnuli i na napise kojima se u nekim medijima lik kardinala Stepinca još uvijek promatra sa stajališta određene ideologije. Govoreći o tome biskup Škvorčević je istaknuo: “Ne želim spominjati imena tih medija, i kod nas ovdje u zemlji, a i u inozemstvu. Spomenuo bih samo da je postojao interes one države prije Drugog svjetskog rata, koja je Stepinca tretirala na svoj način; postojao je način na koji je država tretirala Stepinca za vrijeme Drugog svjetskog rata, a posebno onaj nakon Drugog svjetskog rata. U toj situaciji Stepinac je uvijek bio tretiran s određenim namjerama i u određen svrhe, političke i druge. Smatramo da je sada uistinu trenutak da se kardinala Stepinca pokuša predstaviti u njegovim duhovnim sastavnicama, koje ga čine velikim i načelnim, u svim vremenima, u sva ta tri razdoblja njegova života. Ne želimo zalaziti u nikakve politike i političke prosudbe, nego se uistinu želimo baviti Stepinčevim duhovnim likom, jer on je zbog svoje načelnosti – evanđeoske, moralne i etičke – uistinu bio borac za ljudska prava u sva tri režima. Ali borac za ljudska prava u evanđeoskom smislu”.
O pripravi splitsko-makarske nadbiskupije i grada Splita, za koji će Papin dolazak biti središnja proslava 1700. obljetnice svoga postojanja, govorio je pomoćni splitski biskup Marin Barišić. Uz tehničku stranu priprema, on je posebno istaknuo duhovnu pripravu za taj veliki događaj za Crkvu u Hrvatskoj, napomenuvši kako Sveti Otac dolazi počastiti izvore naše vjere, ali isto tako i uliti hrvatskom narodu ohrabrenje u Godini Duha Svetoga i na ulasku u treće tisućljeće.
Na zasjedanju HBK poseban je naglasak dan pitanju mladih. O tome je izvijestio biskup Ante Ivas. Premda samo jedan dio općeg pastorala Crkve, pastoral mladih je središnja skrb Crkve i vrlo važan dio pastorala. Stoga je razgovarano ponajprije o mladima u današnjoj situaciji, na temelju prikupljenih informacija na terenu, odnosno u svim hrvatskim biskupijama. “Vidjeli smo da postoji puno problema i da je puno izazova. I, zaista smo vidjeli da se o ovom problemu ne može zapravo nikada prestati razmišljati i prestati nešto poduzimati. Stoga smo današnji dan shvatili kao novi početak i kao novi zamah u pastoralu mladih”, istaknuo je biskup Ivas. On je još jednom ponovio važnost temeljne baze za odgoj i okupljanje mladih – župne zajednice, te je istaknuo potrebu odgoja i afirmiranja animatora i pastoralnih suradnika na tom području. U tijeku drugog dana zasjedanja HBK, donesene su i neke konkretne odluke o tom pitanju. Odlučeno je organiziranje središta za mlade u svakoj biskupiji, koja bi imala svoga povjerenika i svoje suradnike. Tako će se najbolje uočiti potrebe mladih, njihova očekivanja, i utvrditi na koji način mladi mogu aktivno djelovati i sudjelovati u sklopu Crkve. Također je dogovoren i nacionalni kolokvij o pastoralu mladih, koji bi se trebao održati u mjesecu listopadu, nakon Papina pohoda Hrvatskoj. Na kolokvij će biti pozvane sve osobe i svi djelatnici koji se na bilo koji način bave tom problematikom. “Pokušat ćemo stvoriti konkretne planove, način koordinacije i, što je najvažnije, operativu, koja bi bila posebno zadužena da prati rad s mladima, da pomaže i afirmira animatore i da čitavu problematiku pastorala mladih stavi pod posebnu pasku i brigu Crkve – ne samo deklarativno nego i sasvim konkretno”, istaknuo je na kraju biskup Ivas.
Nakon tiskovne konferencije, u 16 sati, hrvatski biskupi nastavili su s popodnevnim dijelom zasjedanja.