Marija Bistrica, 7. 6. 1998. (IKA) – Znanstveni mariološki simpozij održan je od 5. do 6. lipnja u hrvatskome nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici. Skup je priredio Hrvatski mariološki institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Hrvatski su mariolozi, u želji da pruže svoj obol u obnovi ratom izranjenog naroda i Domovine, obradili temu “Hrvatska marijanska svetišta u duhovnoj obnovi Hrvatske”. Rad simpozija otvorio je predsjednik Instituta prof. dr. Adalbert Rebić. Nakon pročitanih pozdrava i čestitki kardinala Franje Kuharića i biskupa Ćirila Kosa, nazočne je pozdravio domaćin i upravitelj bistričkog svetišta mons. Lovro Cindori te donedavni predsjednik Papinske međunarodne marijanske akademije i suutemeljitelj HMI-a fra Pavao Melada. Prva dva predavanja bila su posvećena Majci Božjoj Bistričkoj. Alojz Jembrih govorio je o Majci Božjoj Bistričkoj u kajkavskoj književnosti, dok je kaptolski stručnjak za arhivistiku Andrija Lukinović istražio naslove koji su u prošlosti pripisivani kipu Majke Božje Bistričke. Mlada teologinja Marica Branka Katalinić, koja za svoj magisterij obrađuje hrvatske molitvenike, prikazala je dio iz bogata niza hrvatskih marijanskih hodočasničkih molitvenika. Prof. dr. Ivan Golub pripomenuo je kako se pripravlja pretisak jednoga posebnog molitvenika, u povodu obljetnice Časoslova BDM koji je Julije Klović izradio za svoga mecenu kardinala Farnesea. Nekoliko redaka iz Marijina hvalospjeva “Veliča” obradio je prof. dr. Adalbert Rebić, dok je o. Bono Zvonimir Šagi pokušao prikazati identitet žene: djevojke, supruge i majke u svijetlu Marijina lika. O. Šagi u sadašnjem Papi vidi prvoga suvremenog teologa žene te priznaje kako je teologu muškarcu teško prodrijeti u srce i um žene, pa bi po njegovu mišljenju, tu temu bolje obradila neka žena teolog, koje bi u Hrvatskoj danas trebalo promicati. Uloga se žene u Crkvi i društvu ne može ocijeniti bez ženskog genija. Međutim, Bogorodica joj ostaje model, rekao je o. Šagi. Dr. fra Bonaventura Duda kratko se osvrnuo na ekološku problematiku hrvatskih marijanskih svetišta. Petar Lubina govorio je o hendikepiranima u društvu kao Marijinim povlaštenicima, o čemu najbolje svjedoče riznice sa zahvalnim darovima na uslišanju, trsatskoga, bistričkog i sinjskog svetišta. On je istaknuo da treba uspostaviti koordinaciju hrvatskih marijanskih svetišta, jer ona okupljaju najviše vjernika te tako služe kao najveći posrednik duhovne obnove. Fra Slavko Barbarić istaknuo je kako se osobito opipljiv primjer brige za današnjeg čovjeka u nevolji očituje u Međugorju, preko sakramenta pokore i brojnih udruga koje tamo djeluju. Liječnik Željko Dugac govorio je o zavjetnim darovima Majci Božjoj Bistričkoj u Riznici zagrebačke katedrale, kao o znakovima zdravstvene kulture. Vladimir Dugački i Vjekoslav Dorn pripremili su predavanje o zavjetnim darovima u svetištu Majke Božje Remetske, dok je Lovro Cindori prikazao izvatke iz pjesama kojima se narod Božji obraća Gospi kao Zdravlju u bolesti i Lijeku. Ono što se prvog dana čulo s teološkog stajališta, drugoga dana simpozija povijesno je ilustrirano. Ante Sekulić govorio je o Mariji kao “Majci ranjene Hrvatske”. Agneza Sabo održala je predavanje o ulozi žena u hrvatskoj povijest i kulturi 19 stoljeća. Po završetku susreta upriličen je posjet muzeju Seljačkih buna u Gornjoj Stubici, gdje su sudionici imali prigodu vidjeti prigodnu izložbu “Iz Riznice Marije Bistrice”.