ra i naroda koji ovdje žive u mir koji se ostvaruje povjerenjem, pomirenjem i oproštenjem. U tom smislu djelujemo mi, đakovačko-srijemski biskupi, zajedno s našim svećenicima; u tom duhu odgajamo i vjernike”
Đakovo, 27. 5. 1998. (IKA) – Đakovački i srijemski biskup Marin Srakić primio je u Đakovu 26. svibnja izaslanstvo od dvadesetak profesora i studenata Bostonskoga teološkog instituta u SAD-u. Na svome studijskom putovanju skupina je imala cilj susresti se i razgovarati s predstavnicima kršćanskih Crkava, prije svega Katoličke i Pravoslavne Crkve. Prije Đakova i Osijeka posjetili su Beograd, a posjetit će i Sarajevo, Skopje, Solun, Peć na Kosovu i Carigrad. Posebno se zanimaju za pitanja ekumenizma i ekumenskog djelovanja kršćanskih Crkava. Uz riječi dobrodošlice, biskup Srakić je goste sažeto upoznao s poviješću biskupije te posljedicama rata. Iznio je statistiku o razorenim i teško oštećenim crkvenim zdanjima, o prognanicima, izbjeglicama, posebno istaknuvši da je upravo na području đakovačko-srijemske biskupije izgubljeno najviše ljudskih života. “Unatoč svemu tomu”, nastavio je biskup Srakić, “đakovački i srijemski biskupi nisu napustili ideju i želju da na ovim prostorima živimo zajedno s ljudima drugih Crkava. Smatramo da je budućnost ovih prostora i naroda koji ovdje žive, u miru koji se ostvaruje povjerenjem, pomirenjem i oproštenjem. U tom smislu djelujemo mi, đakovačko-srijemski biskupi, zajedno s našim svećenicima; u tom duhu odgajamo i vjernike. Vaš posjet nam je još jedan poticaj da u tom duhu nastavimo djelovati”.
Govoreći o svrsi svoga putovanja, gosti, koje je predvodio izvršni ravnatelj prof. Rodney L. Petersen, su istaknuli: “Naša skupina želi predstaviti i posvjedočiti raznolikost i zajedništvo. Dolazimo iz devet različitih teoloških škola s područja Bostona i među nama su protestanti, katolici i pravoslavni. Želimo ovim pohodom bolje naučiti, kako kršćani mogu više učiniti za pomirenje te otkriti kako i mi sami možemo u tome bolje posredovati. Sa sobom imamo i filmsku ekipu te o našim susretima radimo dokumentarni film, koji će, kad se vratimo u Ameriku, poslužiti za edukaciju”. Na pitanje kako Crkva pomaže u povratku prognanika, biskup je podrobno razložio gostima sve događaje u vezi s prisilnim preseljenjem katolika iz Srijema, progonstvima iz hrvatskog Podunavlja te tijeku sadašnjih povrataka. Istaknuo je kako glede povratka hrvatski biskupi imaju od samog početka jedinstveni stav – da se svatko treba vratiti na svoje ognjište. Odgovarajući na pitanje koja bi u svemu tome trebala biti uloga međunarodne zajednice, biskup Srakić je odgovorio: “Ona ima nekoliko razina svoje uloge kod nas. Svi oni moraju otvoriti svoje oči i uši, vidjeti i slušati što se događa i to objektivno prenijeti onima koji su ih postavili. Nažlost, nije uvijek prenošena puna istina. A ako se ne prenosi istina, dolazi do krivih zaključaka. Više razine djelovanja međunarodne zajednice su oni koji stvaraju politiku, koji odlučuju. I oni moraju jasno uočiti i uzeti u obzir istinu, stvarnost. Svjesni smo da nikad nećemo biti susjedi Amerikancima, nego Srbima. I bolje da budemo dobri susjedi, nego da se sukobljavamo. Tako ja razmišljam, a mislim da ima sve više osoba i zajednica ‘s one strane’, na Istoku, koji tako razmišljaju”. Goste su zanimala i ostala pitanja o broju katolika i pravoslavnih u Đakovu, u biskupiji, te o kontaktima između pravoslavnih i katoličkih biskupa. Biskup je napomenuo da ti kontakti nisu prestajali u ratu, te je istaknuo kako sukoba između Crkava nije niti bilo, što mnogi nisu uočili. “Razgovarali smo o tome što nam je činiti da zlo predusretnemo i zaustavimo, da ljudima pomognemo i da ih ohrabrimo. I sada imamo mješovitu komisiju katoličkih biskupa i srpskih pravoslavnih episkopa, kojoj sam ja na čelu. Katolička i Pravoslavna Crkva nisu ratovale. A razaranje crkvenih objekata je bila zloporaba religije”, rekao je, među ostalim, biskup Srakić.