Zagreb, 8. 5. 1998. (IKA) – Dvodnevni simpozij u povodu 100. obljetnice rođenja sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca održan je u karmelićanskom samostanu u zagrebačkim Remetama od 6. do 7. svibnja. Simpozij o “Crkvi i društvu u Hrvatskoj između dva svjetska rata i pastoralu duhovne obnove nadbiskupa Stepinca” zajednički su priredili Institut za kršćansku duhovnost Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Postulatura za proglašenje blaženim sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca.
Simpozij je otvorio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, koji je istaknuo da je kardinal Stepinac bio Božji čovjek i čovjek Crkve, otvoren za brata čovjeka osobito u najtežim trenucima za hrvatski narod i narode na ovome području.
Uvodno predavanje “Presjek vremena od 1918. do 1941. i pastirski profil kardinala Stepinca” održao je postulator kauze sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca dr. Juraj Batelja. Razlažući na tu temu, dr. Batelja je istaknuo Stepinčevo jasno zauzimanje za pravdu izjašnjavajući se o problemima u svjetlu Kristove uskrsne poruke. Na skupu je govorio i nazočne pozdravio dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu akademik Franjo Šanjek. O “Idejnim i kulturološkim strujanjima u javnome životu hrvatskog naroda u razdoblju od 1918. do 1941. godine” govorio je dr. Željko Mardešić, dok je prof. dr. Mile Bogović održao predavanje “Politički procjepi kroz koje prolazi hrvatski narod između dva svjetska rata”. Završno predavanje prvog dana skupa imao je prof. dr. Stjepan Baloban na temu Socijalna problematika u Hrvata od 1931. do 1941. Drugi dan simpozija otvorio je dr. Atanazije Matanić, predavanjem “Vjersko-moralne prilike hrvatskog naroda između dva svjetska rata”, zadirući u tu povijesnu stvarnost u okviru ustava Kraljevine SHS. Dr. Ante Sekulić govorio je o “Ranama i porocima hrvatskog naroda kao izazovu pastoralnom djelovanju nadbiskupa Alojzija Stepinca”, u svjetlu svoga osobnog svjedočenja. Prof. Radovan Grgec održao je predavanje “Odnos nadbiskupa Stepinca prema Hrvatskome katoličkom pokretu – složenost i naglasci”, temeljeći ga na 10 sveaka spomenara svoga oca Petra Grgeca. O “Teološko-duhovnom uporištu u pastoralu duhovne obnove nadbiskupa Stepinca” govorio je dr. o. Jakov Mamić, dok je dr. Ante Stantić govorio o “Značajnijim pastoralnim pothvatima nadbiskupa Stepinca u duhovnoj obnovi naroda”. Potom je predstavljena knjiga “Pisma iz sužanjstva”, koja sadrži 180 izabranih kardinalovih pisama iz Krašića. Knjigu su predstavili postulator kauze dr. Juraj Batelja i fra Bonaventura Duda. Na simpoziju je, između ostalog, dr. Jure Zečević prvi puta predočio, po sadašnjim saznanjima, jedini očuvani primjerak knjige “Naš nebeski Otac”, bilješke o djetinjoj pobožnosti sv. Terezije od Djeteta Isusa, čiji je prijevod načinio sam kardinal Stepinac. Ta je knjiga bila zaplijenjena 1946. godine još u tiskari, te uništena, ali je skrbi jednog djelatnika jedan primjerak dostavljen kardinalu Stepincu, koji je on darovao Karmelu u Brezovici. Taj, za sada, jedini primjerak knjige nalazi se danas u vlasništvu karmelićanki iz Kloštar Ivanića. Simpozij, u čijem su radu sudjelovali i kardinal Franjo Kuharić, prof. dr. Tomislav Šagi Bunić, te Lav Znidarčić, završio je svečanom večernjom, koju je u zagrebačkoj katedrali u 18 sati predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. U ophodu, koji je iz sakristije ušao kroz glavni ulaz u katedralu, ispred nadbiskupa Bozanića, kardinala Kuharića, mostarsko-trebinjskoga biskupa Ratka Perića te kanonika, prebendara i ostalih svećenika, stotinu je sjemeništaraca i redovničkih kandidatica nosilo zapaljene svijeće, simbolizirajući na taj način 100 godina od rođenja kardinala Stepinca u kojem su u doba bezbožničkoga i komunističkoga mraka hrvatski vjernici prepoznavali svjetlo istine i zauzimanja za svakoga čovjeka. Prije psalama pročitani su kratki, ali sadržajni tekstovi kardinala Stepinca. U kratkom nagovoru nadbiskup Bozanić je rekao: “Večeras zahvaljujemo za dar našeg nadbiskupa Alojzija Stepinca, zahvaljujemo Bogu za djela koja je po njemu učinio i koja čini”.