Sarajevo, 6. 5. 1998. (IKA) – Misnim slavljem koje je u crkvi Presvetog Trojstva u novom Sarajevu predvodio pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar oživljeno je u utorak, 5. svibnja, sjećanje na osnivača te župe i dvadesetogodišnjeg predsjednika HKD “Napredak”. Nakon misnog slavlja priređeno je predstavljanje Napretkova godišnjaka. Tom je prigodom predsjednik HKD “Napredak” prof. dr. Franjo Topić govorio o tome kako je preč. Ante Alaupović gorljivo radio na osnutku župe što je i postigao godine 1901. kao i na snaženju materijalne osnovice mladog “Napretka”. “Za njegova predsjednikovanja – od godine 1924. do 1945. – izgrađeni su brojni hrvatski domovi, utemeljena zadruga za štednju, banka, knjižnica, kulturno-historijska zbirka koje su snažno pridonijele gospodarskom, socijalnom i općekulturnom razvitku i napretku hrvatskog naroda. Jedna od važnih Alupovićevih zasluga jest i uspjeh da ‘Napredak’ nije ugušen godine 1929. kad je kralj Aleksandar ukinuo sva hrvatska društva i institucije, što je imalo nesagledive pozitivne posljedice u cjelokupnom životu Hrvata Bosne i Hercegovine i šire”, rekao je prof. dr. Franjo Topić.
O Napretkovu godišnjaku, kao godišnjoj smotri stvaralaštva, govorili su provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene dr. fra Petar Anđelović, prof. dr. Dejan Đuričković s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, predsjednik Općinskog vijeća Centar dr. Husein Kulenović i glavni i odgovorni urednik zbornika književnik Radovan Marušić. Svi govornici su istaknuli posebnu vrijednost onog duhovnog sloja pretežito vezana za Papin posjet Sarajevu, o čemu su svoje priloge dali kardinal Vinko Puljić, biskupi Franjo Komarica, Ratko Perić i Pero Sudar kao i fra Petar Anđelović, dr. Tomislav Pervan, dr. Tomo Vukušić i vlč. Ivo Tomašević, osvijetlivši brojne teme – od Papine graditeljske logike mira, njegova ekumenskog nastojanja do uloge papa i Crkve među Hrvatima. Inače, čitava je ova knjiga od blizu 500 strana, “granirana” poticajnim i obvezujućim porukama Ivana Pavla II. za koje je dr. Kulenović rekao da predstavljaju “crvenu nit dobrote jednoga uistinu svetoga mudraca”.
Ugled ovom zborniku podižu prilozi velikog broja znanstvenika i istraživača poput akademika Brozovića, dr. Zdravka Sančevića, dr. Miroslava Palamete, dr. Krune Pranjića, dr. Zlatka Jakobovića, dr. Božidara Matića, akademika Marija Šunjića, književnika, Maruna, Koroman, Ivanković, likovnih umjetnika poput Ante Kajinića, ekonomista, sociologa i gospodarstvenika. U zasebnom su odjeljku dana podsjećanja na drage likove naših umrlih suvremenika Majke Terezije, Vinka Nikolića i Vladimira Pavlovića.
Svi su ti prilozi po zakonu zborničke dinamike razvrstani u osam poglavlja – Ivan Pavao II. u Sarajevu, Umjetnost i književnost, Podsjećanja, Gospodarstvo i znanost, Školstvo, Iz naše prošlosti, Nove knjige i Napredak između dvije godišnje skupštine, s obvezatnim kalendarom svetaca po mjesecima, koji naglašavaju raznovrsnost tematike i širinu ukupnog zahvata Godišnjaka.
Time je ovaj zbornik, po riječima dr. Anđelovića, “postao godišnjim štivom u hrvatskim obiteljima ne samo Bosne i Hercegovine nego i u hrvatskom iseljeništvu, kakva je blizu stoljetna tradicija u tiskanju ove periodične publikacije”.