Dubrovnik, 27. 4. 1998. (IKA) – Na poziv Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) u Dubrovniku se, od 23. do 26. travnja održao godišnji susret glasnogovornika europskih biskupskih konferencija, na kojem sudjelovalo više od 15 predstavnika. Nakon prvoga radnog dana, u hotelu Argentina održana je konferencija za novinare na kojoj su o programu i glavnim pitanjima susreta govorili priređivač skupa i tajnik Komisije za obavijesna sredstva CCEE-a Helmut Steindl te uime zemlje-domaćina predstojnik Tiskovnog ureda HBK dr. fra Ilija Živković.
O prilikama u Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj nakon pada komunizma na susretu je govorio hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk. Nakon pozdrava sudionicima u ime ostalih biskupa Katoličke Crkve u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, biskup Štambuk osvijetlio je današnje stanje u Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj. Istaknuo je da su u nekadašnjoj Jugoslaviji i diplomacija i vojska i sudstvo i policija bili većinom srpski ili “prosrpski” pa smo “u doba komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji za tadašnje vlasti mi Hrvati imali dva velika grijeha: bili smo katolici i bili smo Hrvati”. U doba osamostaljenja hrvatske države “odmah se osjetilo da Srbi niti žele priznati Hrvatsku, niti u Hrvatskoj živjeti, ukoliko u njoj neće biti na vlasti” istaknuo je biskup Štambuk. Svoje je izlaganje nastavio prikazujući život u hrvatskoj u tijeku domovinskog rata, “kada su Hrvati upućivali vapaj i poziv svjetskoj javnosti da zaustavi taj stravični pohod vojske”, ali ona to nije učinila. “Danas je Hrvatska puna ruševina, srušenih obitelji, udovica, siročadi i izbjeglica, ali je i gradilište novog života na evanđeoskim načelima, ljudskim pravima, demokraciji i slobodi”, istaknuo je, između ostaloga, biskup Štambuk.
Predstojnik Tiskovnog ureda HBK dr. fra Ilija Živković, u ime pomoćnoga vrhbosanskog biskupa Pere Sudara, govorio je o problemima Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini nakon rata. Europske je kolege upoznao s brojčanim podacima koji najbolje pokazuju što se na području BiH događalo s hrvatskim katolicima. Vrhbosanska biskupija sa sjedištem u Sarajevu imala je prije rata 528.000 katolika, a danas ih tamo živi njih 200.000. Banjolučka je biskupija imala 120.000 katolika, a ostalo ih je njih 6.500. Dr. Živković istaknuo je i problematiku mostarsko-duvanjske biskupije i podijeljen grad Mostar, ističući kako Katolička Crkva u Hrvata “stalno poziva na pomirenje i opraštanje, ali da je i svjesna da su mnoge rane u ljudskim dušama još svježe i da treba vremena”.
Posljednjeg dana rada zasjedanja glasnogovornici europskih biskupskih konferencija raspravljali su kako što bolje prirediti i proslaviti Veliki jubilej 2000. godine u europskim crkvenim pokrajinama i što predstojnici tiskovnih ureda na tom planu mogu učiniti. Kako putem obavijesnih sredstava vidljivim učiniti duhovnu pozadinu proslave, govorio je glasnogovornik Škotske biskupske konferencije Tom Connelly. Katolici u Nizozemskoj, između ostaloga, pokušat će izgraditi prigodni park, te će 1999. godine na Uskrs imati 24 satni televizijski program u tijeku kojega će izvještavati o proslavi Velikog jubileja iz ostalih dijelova svijeta. Slovenci će, uz sinodu koju će prirediti 2000. godine, prirediti i hodočašće u Akvileju. Na susretu je istaknuto kako je proslava Velikog jubileja 2000. godine od rođenja Isusa Krista ideja pokrenuta u Katoličkoj Crkvi, ali da se i svi ostali mogu priključiti proslavi početka trećeg tisućljeća.
U radnim se skupinama raspravljalo i o novim telematskim mrežama i nedavnim pothvatima biskupskih konferencija na području telekomunikacija, posebno o pothvatu Talijanske biskupske konferencije, koja je pokrenula satelitski program “SAT 2000”. Fra Ilija Živković sudionicima susreta predstavio je “Intranet”, komunikacijski elektronski sustav sličan “Internetu”, ali bolje zaštićen, koji će Sveta Stolica u suradnji s “Telecom Italia” postaviti u svim BK i nuncijaturama u svijetu. Na taj način Sveta Stolica će biti bolje povezana sa svim biskupskim konferencijama te bolje i brže izmjenjivati podatke za proslavu Velikog jubileja 2000. godine. Na kraju susreta europski su gosti posjetili više otoka na području dubrovačke biskupije.