Split, 16. 4. 1998. (IKA) – Godišnji susret svećenika splitsko-makarske nadbiskupije održan je u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu, 15. travnja. Susret je započeo zajedničkom misom u tijeku koje je propovijedao trogirski dekan i župnik , održan je don Tomislav Ćubelić. Zamijetio je, u propovijedi, da se vjera u Isusovo uskrsnuće nije rađala u trijumfalnom prihvaćanju, niti je prihvaćana bez teškoća. Naprotiv, to je mukotrpno iskustvo vlastita napora, i taj put treba prijeći. Uz sve to, Uskrs je stvarnost i inicijativa Boga. Uskrs, dakle, dolazi odozgor. Ne znači to nemoć čovjeka, nego stvarnost da se Uskrs događa snagom Boga kroz osobnu vjeru. I dva učenika na putu u Emaus, predstavljaju sudbinu čovjeka na putu vjere ili nevjere. Svoj su život vezali za njega, te je njegovom smrću pokopana i njihova nada. No, ostavljanje otvorena groba, prvi je korak da ga se vjerom počne tražiti, i da nam se pridruži na putu života. I to iskustvo živog Krista svjedočimo. Krist ne ide u palače i zidine. To su i danas zazidani grobovi, koji su izolirani, bez antene duha i vjere. U tim palačama vlada strah i nesigurnost. A istina, tj. Isus Krist, oslobađa, dajući nam Duha Svetoga. Po vjeri u Uskrsloga, učenici doživljavaju promjenu. Ne osjećaju se zatvoreni u mraku, već imaju svjetlost u uskrslom Kristu. Samo dan ranije sve je bilo mrtvo i beznadno, a sada su nada i smisao vraćeni. To je moguće samo kod Uskrslog, zaključio je don Tomislav Ćubelić. Nadbiskup Ante Jurić podsjetio je da će u splitsko-makarskoj nadbiskupiji i ove godine biti molitvena osmina za jedinstvo kršćani u tjednu prije svetkovine Pedesetnice, a svoje izlaganje o Duhu Svetom, dr. don Ante Mateljan naslovio je “Zanesenost duhom zalog budućnosti”. Zapazio je, između ostaloga, da u teološkim raspravama nedostaje povezanosti s praktičnim iskustvom vjere. U Rimu se ovih mjeseci priređuju tri velika skupa o Duhu Svetom, o kojemu se mnogo piše i govori. To je važan znak. Crkva je svjesna da mora steći novo iskustvo kako bi mogla progovoriti o Duhu. Autentični navještaj moguć je tek poslije Pedesetnice. Gdje to iskustvo nedostaje, život i navještaj se mimoilaze. Za osjetiti djelotvornost Duha Svetoga, potrebno je mnogo hrabrosti. Lakše je ljude pridobiti za čudesa, ukazanja, okupljanja i priče, negoli za prakticiranje kršćanske ponizne ljubavi, jer ljubav i dobrota su ogroman rizik. Radije radimo po svome, sa svojom računicom, misleći na život s Bogom kao na “dobitnu kombinaciju”. U Crkvi je danas najpotrebnije iskustvo Duha kao iskustvo ljubavi. Ljubav, naime, obuhvaća i tumači i sve ostale vidove aktualne prisutnosti Duha Svetoga. Zbog toga su duhove osobe u Crkvi najupečatljiviji znak prisutnosti i djelovanja Duha. Znakovi djelovanja Duha Svetoga u Crkvi su vjera, nada i ljubav, radost, mir i jedinstvo. Gdje je ustajalost, mučnina, gnjilež, gdje nema inventivnosti, novosti, okretnosti, sposobnosti uočavanja i brzog reagiranja na probleme teško da ima i Duha. Oni koji su prožeti Duhom, oni su živi, provokativni, originalni, novi. Bez otkrivanja i prepoznavanja poticaja Duha, nema nikakve šanse za pravu budućnost, te se ponašamo kao da mi spašavamo Boga, a ne on nas, ustvrdio je dr. Mateljan. Pomoćni biskup Marin Barišić, govoreći o općem trogodišnjem pastoralnom planu, posebice je spomenuo hodočašća u Svetu zemlju i u Rim, te pučke misije. Najavio je i duhovne vježbe za svećenike, susrete ministranata, te susret mladeži u Vepricu 23. svibnja i u Sinju 30. svibnja. Ekonomsko stanje nadbiskupije prikazao je don Jozo Pavić, dok je don Marko Ćubelić predstavio djelovanje Caritasa. Provincijal franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, dr. fra Jure Brkan, potvrdio je da su i franjevci dužni dostavljati milostinju prve nedjelje, i to polovicu za Nadbiskupsko sjemenište, a drugu polovicu za franjevačko sjemenište. Nadbiskup Jurić kazao je da je nadbiskupijski Caritas, za Uskrs, između ostaloga, darovao radnike DES-a, te upozorio da ljubav ne znači davati, nego dijeliti. Upitao je, zatim svećenike, koji možda imaju veća primanja nego što ih ima jedna obitelj, kako mogu biti mirni u savjesti, te podsjetio i na dužnost pomaganja drugih biskupija, posebice onih koje suviše stradale u domovinskom ratu. Generalni vikar dr. don Josip Delić, ukratko je izvijestio o gradnji i obnovi crkvenih objekata, te upozorio na neke teškoće na koje nailaze u dobivanju lokacija za neophodne crkve u Splitu. Na kraju su izneseni i konkretni prijedlozi da taj godišnji susret svih svećenika splitsko-makarske nadbiskupije bude što poticajniji i korisniji.