Hvar, 30. 3. 1998. (IKA) – Međunarodni simpozij “Muka kao nepresušno nadahnuće kulturi”, održan je od 26. do 29. ožujka na otocima Hvaru i Korčuli. Ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić otvorio je simpozij istaknuvši kako se “prvi put u sklopu ‘Pasionske baštine’, manifestacije stare sedam godina, priređuje i međunarodni simpozij koji će obuhvatiti područja kojima se ona bavila od samog početka, ujediniti ih u razmišljanjima sudionika skupa, usmjeriti ih u nekome novom pravcu i pripremiti za Veliki jubilej.” Na otvaranju simpozija bili su nazočni i splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić te hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk.
Predsjednik Papinskog vijeća za kulturu kardinal Paul Poupard govorio je o misteriju Kristove muke, njezinim tumačenjima kroz stoljeća, te utjecaju na naš svakodnevni život. Predsjednik “Pasionske baštine”, koja je ujedno priređivač simpozija, Jozo Čikeš, govorio je o dosadašnjemu djelovanju i planovima te udruge. Počasni predsjednik “Europassiona” Maurice Clos govorio je o radu i širenju te udruge diljem svijeta. Nazočnima se pozdravnim riječima obratio i hvarski gradonačelnik Milan Lakoš. Župan splitsko-dalmatinski Branimir Lukšić održao je predavanje u kojemu je govorio o postmodernome čovjeku i patnji do koje ga dovodi zasićenost idealima i zamor od brojnih ideologija. Ravnatelj “Kršćanske sadašnjosti” dr. Adalbert Rebić obradio je temu križa i drugih znakova za Krista u judeokršćanstvu od 2. do 6. stoljeća. Prof. dr. Ante Stamać govorio je o Velikome petku kao nepresušnome izvoru u hrvatskoj lirici, a Francuskinja Anita Bernaz o značenju pasionskih misterija u Europi 20. stoljeća. Liliana Alexandrescu iz Rumunjske govorila je o izvedbi muke u nizozemskome gradiću Tegelenu, a predavanje je održao i Wolfgang Niklaus iz Poljske.
Drugoga dana simpozija “O umjetnosti pasionske baštine u Hrvata” govorio je slikar Josip Boteri-Dini, istaknuvši kontinuitet baštine od ranokršćanskih brončanih križeva ili onih klesanih na kamenim sarkofazima, pa do starohrvatske predromaničke i romaničke umjetnosti, prepoznatljive na vratnicama crkava i katedrala kao što su vratnice splitske katedrale, djelo Andrije Buvine, ili Radovanov portal na trogirskoj katedrali. Voditelj skupa tog dana Dino Milinović, izvijestio je o prikazima muke u ranokršćanskoj umjetnosti 4. stoljeća, dok je Mladen Pejaković u izlaganju “Put spasa” govorio o kamenim putovima iz crkve sv. Nediljice u Zadru. Joško Belamarić u svom se predavanju osvrnuo na posebnosti romaničkoga i gotskog križa, istaknuvši dvostruku poruku umjetničkog prikazivanja muke na križu: kao pobjede ili kao bolnog prikazanja. O likovnim i literarnim prikazima Kristove muke u hrvatskoj gotici, koja je jednako privlačila pozornost srednjovjekovnih slikara, kipara i književnika govorio je Igor Fisković, prikazavši najvažnije primjerke gotskoga križa s područja hrvatske obale, od Istre do Kotora. Igor Zidić održao je predavanje o pasionskim sadržajima u suvremenoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti.
Kardinal Paul Poupard i hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Ive Livljanić posjetili su tog dana Korčulu. Za goste je u korčulanskome samostanu sestara dominikanki priređeno primanje, kojem su bili nazočni, uz župnika don Marka Stanića, i predstavnici mjesne vlasti. Kardinal Poupard blagoslovio je kapelu toga samostana, gdje je bio gost 1971. Kardinal Poupard i veleposlanik Livljanić otputovali su zatim u Dubrovnik, gdje ih je dočekao dubrovački biskup Želimir Puljić, a u gradskoj su vijećnici razgovarali i s dubrovačko-neretvanskim županom doktorom Jurom Burićem i dubrovačkim gradonačelnikom Vidom Bogdanovićem.
Simpozij je završen 28. ožujka u Korčuli. Posljednjeg dana predavanje “Obredna igra svečani ulazak Krista u Jeruzalem po starom zagrebačkom obredu” održao je Miho Demović. Stjepan Pepeljnjak je govorio o kazališnoj izvedbi velikotjednih običaja i Uskrsa “Vazmeni pisanec Resnika”. O liturgijskim i paraliturgijskim pasionskim običajima u djelu biskupa Ivana Antunovića govorio je Ivan Lazar Krmpotić. Andrija Kopilović nije bio nazočan tako da je pročitano njegovo predavanje “Štovanje Kalvarije u panonskim krajevima”. “Pasionska baština: kakvo izdavštvo danas” bila je tema koju je obradio Srećko Lipovčan. U radu skupa sudjelovalo je 90-ak stručnjaka, a njihova su se izlaganja odnosila na pet tema: “Križ kroz povijest umjetnosti i u arheologiji”, “Pučka prikazanja i razvitak kazališta kroz crkvenu liturgiju”, “Bratovštine, procesije, crkvena, liturgijska i neliturgijska glazba pasionskog nadahnuća”, “Pasionski sadržaj u tradicijskom i suvremenom stvaralaštvu” i “Filozofsko-teološke interpretacije muke”.