Zagreb, 27. 3. 1998. (IKA) – Skupina studenata i prijatelja Instituta za teološku kulturu laika (ITKL) i Kršćanski civilizacijski krug (KCK) priredili su 26. ožujka IV. kolokvij o recepciji/prihvaćenosti Koncila pod naslovom Vazmeni misterij u srcu koncilske obnove. O temi su govorili dr. fra Bonaventura Duda i studenti ITKL-a. Na kolokviju su bili nazočni i zagrebački nadbiskup u miru kardinal Franjo Kuharić, akademik dr. Tomislav Šagi-Bunić, dr. Kornelije Z. Šojat i predstojnik Instituta za teološku kulturu laika dr. Tomislav Zdenko Tenšek. Na početku je sve nazočne u ime Kršćanskoga civilizacijskog kruga pozdravila Ivana Vinković-Vuček. Nakon što je napomenula da Vazmeno otajstvo zauzima središnje mjesto u koncilskoj obnovi, ona se zapitala je li to doista tako u praksi. Službeno je kolokvij otvorio predstojnik ITKL- a dr. Tenšek. On je rekao da Crkva slavi Isusov prijelaz od ovoga svijeta k Ocu, ali istovremeno slavi i svoj prijelaz, te je izrazio nadu da će kolokvij probuditi onu svijest koju su imali prvi kršćani kad su na vazmeno jutro govorili – “i mi smo uskrsnuli”. Dr. Bonaventura Duda je govorio o Vazmenom bdjenju i uskrsnoj misi u kontekstu koncilske obnove, ističući pri tom važnost shvaćanja i vjerničkog doživljavanja Vazmenog misterija i važnost obnove krsnoga zavjeta. U kolokvij se uključio i zagrebački nadbiskup u miru, kardinal Franjo Kuharić ističući da je Crkva svjedok Uskrsnuća kao najvećeg događaja u povijesti, na kojem se i sama temelji. To, dakle, nije običaj nego stvarni i otajstveni događaj koji se u Crkvi uprisutnjuje po snazi Duha Svetoga.
Student teologije Marko Sladojev je u kratkom izlaganju iznio podatke svoga istraživanja. On je u 50 župa iz različitih dijelova Hrvatske ispitao vrijeme održavanja Vazmenog bdjenja i došao do zaključka da 75% župa Vazmeno bdjenje ima u 18. 00, 19. 00 ili 20. 00 sati. Nakon reforme Vazmenog bdjenja pape Pia XII. iz 1955. godine i nakon događaja II. vatikanskog koncila on se zapitao koliko je prihvaćen Koncil u Crkvi. Podsjetio je zatim da se u službi riječi Vazmenog bdjenja govori i pjeva o blaženoj noći, pa je krajnje vrijeme da se to ozbiljno shvati, kako Crkva ne bi zapala u šutnju i mrtvilo.