Zagreb, 18. 3. 1998. (IKA) – Druga u nizu korizmenih tribina “Socijalni nauk Crkve u hrvatskom društvu”, Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, održana je 17. ožujka na temu “Rad, nezaposlenost i socijalna sigurnost u Hrvatskoj” u Zagrebu. Predavači su bili prof. dr. Marijan Valković i prof. dr. Vlado Puljiz.
Dr. Valković je na početku svog izlaganja uputio na dvostruko biblijsko obilježje rada, kao muke, ali i kao pozitivnog naloga podlaganja materije u cilju rasta ljudske osobnosti. U suvremenoj civilizaciji rad je određen tržištem i ima tržišnu vrijednost, za razliku od “agrarne civilizacije” u kojoj je bio određen s obitelji, rekao je dr. Valković, istaknuvši da pojavom najamnog rada početkom 19 st. nastaje radničko pitanje i potreba humanizacije i socijalizacije rada. Ljudi traže sve više sigurnosti od države te nastaju tzv. “socijalne države” s idejom osiguranja socijalne sigurnosti od “kolijevke do groba”. Nastupanjem novih tehnologija, globalizacijom te pojavom žena u natjecanju za radna mjesta, kao jedne do tad gotovo neprisutne društvene kategorije na tom području, privredni rad na starom modelu industrijskog rada dovodi do socijalne problematike i problema nezaposlenosti, koji se danas pojavljuju kao trajno stanje, kojem se trenutno ne nazire rješenje, istaknuo je predavač.
Ipak, od strane odgovornih čimbenika, dolaze neki prijedlozi kao što su skraćivanje radnog tjedna, slobodan izbor radnog vremena, uvođenje tzv. bazičnog prihoda, koji bi svakom osigurao jednako polazište za daljnji napredak… Treba prevladati nadmoć privrednoga rada te razvijati rad u obitelji kao i socijalni i humanitarni rad, rekao je predavač, pozivajući se na smjernice Njemačke biskupske konferencije i Evangeličke Crkve u Njemačkoj glede pitanja rada. Dr. Puljiz je upozorio da više nema sustava “pune zaposlenosti” i jake socijalne sigurnosti, kao u doba nakon II. svjetskog rata. Nema trajnih radnih mjesta već je sve više nesigurnoga, slabo plaćenog, servisnog rada tj. nestaje tzv. “tvrdi rad”, na kojem su do sada počivale jeke socijalne države, rekao je Puljiz, istaknuvši da na birou rada u Hrvatskoj ima 17% nezaposlenih ili 290.000 ljudi, a ti podaci daleko su veći ako se uzmu podaci iz radnog kontigenta zaposlenih. Hrvatska ima i jedan od najnepovoljnijih odnosa zaposlenih i umirovljenih u Europi. Toj nepovoljnoj statistici pogodovala je nepravilno sprovedena pretvorba i privatizacija, koja je umjesto prestrukturiranja radne snage, vršena njenim otpuštanjem, rekao je predavač. Dr. Puljiz smatra da će najteži socijalni zahvat u Hrvatskoj biti prestrukturiranje mirovinskog sustava. Po njegovu mišljenju, mogući izlaz je u oživljavanju gospodarstva umjesto dosadašnje monetarističke politike, ravnomjernoj raspodjeli poreznog opterećenja te smanjenju velikih nameta koji guše proizvodnju i ulaganje.