Sarajevo, 12. 2. 1998. (IKA/HINA) – “Program uspostave povjerenja, izmirenja i praštanja, na kojem su se angažirale četiri vjerske zajednice u BiH vezan je i uz materijalne troškove koje katolička, pravoslavna, islamska i židovska zajednica ne mogu podnijeti bez potpore izvana”, rekao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u izjavi za HINU po povratku iz Bruxellesa gdje se, zajedno s reis ul ulemom dr. Mustafom Cerićem, srpsko-pravoslavnim mitropolitom dabro-bosanskim Nikolajem i predsjednikom Židovske zajednice u BiH Jakobom Fincijem, susreo s brojnim dužnosnicima međunarodne zajednice, među ostalima i s povjerenicima Europske komisije Hansom van den Broekom i Emom Bonnino, glavnim tajnikom NATO-a Javierom Solanom, veleposlanicima zemalja članica Saveza, europskim parlamentarcima i belgijskim dužnosnicima, te predstavnicima katoličke i židovske zajednice u Belgiji.
Govoreći o susretu s predsjednikom Belgijske biskupske konferencije kardinalom Godfriedom Danneelsom, kardinal Puljić je rekao da se kardinal Danneels zanimao za stanje međuvjerskih odnosa u BiH, pitajući kako belgijska Crkva može pomoći ostvarenju programa Vijeća za međureligijsku suradnju. To bi Vijeće, uz ostalo, izdavalo časopise i knjige, priređivalo skupove i seminare, djelovalo prema domaćoj i stranoj javnosti, a očekuje se da će uskoro dobiti vlastite prostorije u Sarajevu. “Prije nego što se različitim institucijama na Zapadu dođe s financijskim projektima, treba im pokušati predočiti što se uopće u Bosni događa. Njima je vrlo teško u to se uživjeti, čak ni u to da mi uopće postojimo i da nam valja opstati”, rekao je kardinal Puljić. Na upit nisu li ciljevi udruženih vođa vjerskih zajednica BiH u isti mah i ciljevi političkih struktura u BiH i ne dolazi li zbog toga do stanovitog presizanja duhovnoga djelovanja na političko područje, kardinal Puljić je odgovorio da “politiku treba dijeliti na dvije razine”. “Jednu obilježava borba za vlast”, pojasnio je kardinal, “a Crkva se odlučno distancira od takve borbe. Druga je razina borba za opće dobro. Na toj razini nitko nije isključen. Najveće dobro Crkve jest duhovno dobro, i ono što vjerske zajednice moraju činiti jest poticati rast duhovnoga dobra i moralnih vrednota. Tu se djelovanje vjerskih struktura nužno isprepliće sa svim strukturama koje rade za opće dobro ljudske osobe i društva”, rekao je kardinal Puljić.