Zagreb, 28. 1. 1998. (IKA) – Kršćanski odgoj mladeži u hrvatskome društvu”, naslov je XXXVIII. teološko-pastoralnog tjedna za svećenike koji je 27. siječnja započeo u prostorijama nadbiskupskog sjemeništa u Zagrebu. Teološko-pastoralni tjedan, koji je priredio zagrebački Katolički bogoslovni fakultet, traje do 29. siječnja, a na njegovome otvaranju bili su nazočni zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giulio Einaudi, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić te visoki predstavnici ostalih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, kao i predstavnici vlasti. Nakon zaziva Duha Svetoga, pozdravne riječi je uputio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. “Mladi očituju duboku potrebu za smislom i za bogatijim sadržajima”, istaknuo je nadbiskup Bozanić opisujući stanje u kojemu se nalazi današnja mladeži Hrvatskoj. Prema riječima nadbiskupa Bozanića, odgovornost za njihovo stanje ne leži samo u njima, u odraslima ili društvu nego je odgovornost za takvo stanje mladeži zajednička. “Mladi nemaju vremena čekati”, istaknuo je zagrebački nadbiskup pozvavši sve svećenike da uz crkve grade i prostore za rad s mladima. “Crkva mora mladima biti izvor i susret Krista”, rekao je nadbiskup Bozanić potaknuvši okupljene da u godini Duha Svetoga slušaju glas Duha koji govori i po mladima. Nakon toga sudionicima se obratio dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. Franjo Šanjek koji se također osvrnuo na stanje u kojemu se nalazi današnja mladež. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić posebno je istaknuo odgovornost koju se postavlja pred mlade spomenuvši se ratnih stradanja koja su ostavile određeni utjecaj na mladež u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Kardinal Puljić pozvao je svećenike da iskustva koja steknu na svećeničkome tjednu prenesu u konkretnu stvarnost kako bi kršćansku ljubav i radost svjedočili u svojim zajednicama. Nadbiskup Giulio Einaudi obratio se sudionicima ističući kako papa Ivana Pavao II. vodi skrb i moli za mlade u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini kao i u čitavome svijetu. Rektor zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Marijan Šunjić istaknuo je važnost povezanosti crkvenih učilišta sa zagrebačkim sveučilištem po pitanju odgoja novih naraštaja. Zadovoljan dosadašnjom suradnjom rektor Šunjić je izrazio nadu da će ta suradnja i dalje biti trajna i plodonosna. Potpredsjednik vlade i Ministar obnove i razvitka te predsjednik državnog povjerenstva za odnose s crkvenim zajednicama dr. Jure Radić istaknuo je kako Crkva i država, zajedno s ostalim državnim ustanovama, moraju surađivati u odgoju mladih u zemlji. Nakon ministra Radića nazočnima se obratila i ministrica prosvjete i sporta Ljilja Vokić. Ona se pozvala na riječi nadbiskupa Bozanića koji je pozvao da se vrata crkava otvore mladima kako bi im se pomoglo da što lakše dođu do smisla života. Predsjednik Saveza Baptističkih Crkava u Republici Hrvatskoj dr. Branko Lovrec u svome je govoru istaknuo i ekumensku protegu u odgoju mladih, pozvavši na bolju suradnju među svima Crkvama po tome pitanju. Zatim je dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. Franjo Šanjek pročitao brzojav koji je upućen papi Ivanu Pavlu II. a u povodu otvaranja XXVIII. Teološko-pastoralnog tjedna za svećenike. U njemu se ističe zahvalnost hrvatskoga svećenstva na svemu onome što je Sveti Otac do sada učinio i dalje čini po pitanju pastorala mladih u svijetu i kod nas.
“Pomaci i promjene u identifikaciji suvremene mladeži u novije vrijeme” tema je prvoga prijepodnevnog predavanja koje je održao dr. Ante Pavlović. Osvrćući se na aktualno stanje mladeži kod nas, predavač je istaknuo kako “kod nas nema ni ciljanih istraživanja problematike mladeži koja bi barem donekle osvjetljavala stanje mladeži i davala neke orjentacijske pokazatelje”. Istaknuvši kako je na globalnome planu došlo do “hlađenja idealnog zanosa, vjere u sveopći napredak i blagostanja”, predavač je dodao da “sve više prevladavaju ciljevi koji vode osobnom zadovoljstvu”. Posljedica toga je, ističe predavač, to da je “mladež 90-ih pragmatičnija u odnosu na ranija razdoblja. Ona svoje kreativne sposobnosti realizira više u osobnom iskustvu nego na zajedničkim pothvatima”. Prema riječima predavača, nakon ratnih godina “u uvjetima ostvarenih demokratskih sloboda i potrebe svekolike obnove i napretka zemlje, treba očekivati izrazitije procese diferencijacije mladeži prema društvu te vrlo slične tendencije mladenačke prisutnosti u društvu koje su vlastite zapadnoeuropskome kulturnom prostoru”. “Čini se da je danas mladež izgubila osjećaj za čarobnu moć pokreta i za utopije 60-ih, da je prestala kolektivno i agresivno reagirati na društvene pojave. U nemoći da mijenja društvenu zbilju povlači se u individualizam 80-ih, postajući sve pragmatičnija i konkretnija. Uz to, budući da sadašnja mladež provodi sve više vremena u školi, sve kasnije dolazi do kasnijega zaposlenja, odgađa odluku za ženidbu i potomstvo, ali i uz činjenicu da se duže nego ranije ne osamostaljuje i napušta roditeljski dom, moglo bi se tu mladež nazvati ‘generacijom koja se ne žuri'”, ističe u svome predavanju dr. Ante Pavlović.
Nakon toga dr. Rafko Valenčić je održao predavanje “Vrijednosne orijentacije mladeži u Europi”. Usporedio je različita europska istraživanja o mladima s rezultatima onih u Sloveniji. Dr. Valenčić je istaknuo da uz sva istraživanja koja su potrebni pokazatelji određenoga stanja, ona ipak ostaju na površini. On, također, smatra da je od svega najvažnija ljubav prema mladima koja je milost i koja se može i izmoliti. “Mladi nisu ni bolji ni lošiji od prijašnjih mladih, nego oni su drugačiji”, rekao je dr. Rafko Valenčić, istaknuvši pritom da je potrebno međugeneracijsko učenje u ozračju i nadahnuću Duha Svetoga.
Poslijepodnevni rad Tjedna otvorio je predavanjem o “Vrijednosnim orijentacijama mladeži u Hrvatskoj” dr. Josip Baričević. Dr. Baričević je priopćio nazočnima rezultate znanstvenih istraživanja u nas i u svijetu, u posljednjih desetak godina glede tog pitanja. Dobiveni rezultati pokazuju zainteresiranost mladih za životne vrijednosti. Posebnu pozornost predavač je posvetio odnosu mladih spram pojedinih skupina životnih vrijednosti kao što su sloboda, pojedinac-osoba, društvo-obitelj, prijatelji-odnosi, rad-posao i ostali, ustvrdivši pritom da mlade treba razumjeti “iznutra” i doživljavati ih po onome što je njima važno.
O “(Ne)zainteresiranosti mladih za Bibliju” govorio je potom dr. Ivan Dugandžić, koji je ustvrdio da danas uvelike vlada ravnodušnost mladih prema Bibliji te se gubi vjera u osobnog biblijskog Boga. Mladi su stoga skloni okretanju “bezimenim nadosjetnim silama” te prakticiranju okultizma i spiritualizma, rekao je predavač, ističući potom veliku važnost katehete, koji treba ozbiljno uzimati u obzir životnu situaciju mladog čovjeka. Kateheta ne može računati s nekim jeftinim i brzim uspjehom, već mora ustrajati u nadi koja u Bibliji nije nikad zatajila, zaključio je dr. Dugandžić.
U večernjim satima u prostorijama sjemeništa svečano su predstavljene knjige “Hrvatsko-latinski leksikon” dr. Joze Marovića i “Hrvatsko srednjovjekovlje” Tomislava Raukara.