Rim/Havana, 22. 1. 1998. (IKA) – “Neka se Kuba, sa svim svojim veličanstvenim mogućnostima, otvori prema svijetu, i neka se svijet otvori prema Kubi, tako da njezin narod, koji pokušava postići napredak i koji teži za slogom i mirom, može imati nade u budućnost”, su riječi kojim je papa Ivan Pavao II. pozdravio najviše kubanske državne i vjerske poglavare kao i mnoštvo koje se okupilo u zračnoj luci Jose Marti nedaleko od glavnoga kubanskog grada Havane, kako bi dočekali Svetog Oca i izrazili svoje oduševljenje njegovim pohodom. U svome 81. apostolskome pohodu i ujedno prvome pohodu jednog poglavara Katoličke Crkve toj zemlji, Papa će boraviti od 21. do 26. siječnja.
Posebno opremljen zrakoplov zrakoplovne tvrtke Al Italia, u kojemu su se nalazili Papa te njegova pratnja i novinari, poletio je iz Rima za Havanu u srijedu, 21. siječnja, u 10.30 sati. Papin zrakoplov sletio je u Havanu u 16 sati po mjesnom odnosno oko 22 po srednjeuropskom vremenu. Papu su u zračnoj luci dočekali kubanski predsjednik Fidel Castro, predstavnici građanskih, političkih i vojnih vlasti, zatim diplomatski zbor akreditiran u Kubi te kubanski biskupi. Vođa protokola, apostolski nuncij i havanski nadbiskup kardinal Jaime Ortega te sam kubanski predsjednik pozdravili su Svetog Oca u zračnoj luci. Nakon toga dvoje je djece s košarom zemlje u rukama, što je postalo već tradicijom prilikom Papinih posjeta, prišlo Svetom Ocu koji je poljubio zemlju. Uslijedilo je predstavljanje članova Papine pratnje predsjedniku te uzvratni pozdrav Svetog Oca najvišim predstavnicima kubanskih vlasti okupljenih u zračnoj luci. Nakon intoniranja papinske i kubanske himne, kubanski je predsjednik održao govor u kojem je branio kubansku revoluciju koja ga je 1959. godine dovela na vlast. Također je optužio Sjedinjene Države za pokušaj “genocida” nametanjem 35-godišnjega gospodarskog embarga toj zemlji. “Danas, Sveti Oče, genocid se ponovno pokušava provesti kada neki glađu, bolešću i posvemašnjim gušenjem gospodarstva, pokušavaju pokoriti ovaj narod koji odbija prihvatiti naređenja i vladavinu gospodarski, politički i vojno najmoćnijih zemalja u povijesti čovječanstva”, izjavio je Castro. “Tisuću puta radije biramo smrt, nego napuštanje naših uvjerenja. Revolucija, kao i Crkva, može imati mnoge mučenike”, dodao je Castro.
“Ovim apostolskim putovanjem dolazim, uime Gospodnje, utvrditi vas u vjeri, oživjeti u nadi, ohrabriti u ljubavi kako bi podijelio vaš duboki vjernički duh, vaša trpljenja, vaše radosti i vaše patnje, slaveći, poput jedne obitelji, otajstvo Božanske Ljubavi i dublje ga ponazočujući u životu i povijesti ovoga plemenitog naroda koji žeđa za Bogom i duhovnim vrijednostima koje Crkva, u svojoj petstoljetnoj nazočnosti na otoku nije nikada prestala razdjeljivati”, rekao je Sveti Otac. Pohvaljujući Crkvu u Kubi zbog njezina neumorna navIještanja Evanđelja, Papa je posebno istaknuo kako je to djelovanje ostvarivano unatoč nedovoljnom broju svećenika i u teškim prilikama. Nakon ceremonije dobrodošlice Sveti se Otac zaputio u apostolsku nuncijaturu gdje je večerao s članovima pratnje a potom otišao na počinak.
Smještena između Tihoga oceana i Meksičkoga zaljeva na sjeveru te Karipskoga mora na jugu, Kuba se prostire na površini od 110.922 četvornih km, a zauzima glavni otok dužine 1.250 km i širine između 31 i 191 km na kojem živi i najveći broj stanovnika, manji otok – Isola de la Juventud, te više od 4.195 uglavnom nenastanjenih otočića i koraljskih atola. U Kubi živi nešto više od 11 milijuna stanovnika, koji su najvećim dijelom katolici (44%) dok su tek u manjem postotku protestanti (4%), pripadnici afrokubanskih vjera (2%), te židovi i budisti. Kuba je bila španjolska kolonija sve do g. 1898. kada je postala nezavisna, ali pod vrhovništvom SAD-a koje su imale gospodarsko-političku i vojnu kontrolu. Nakon niza pokušaja oslobađanja od američke prevlasti g. 1959. Fidel Castro, svrgnuvši diktatora Batistu preuzima vlast. Castro već iduće godine započinje provoditi nacionalizaciju svega gospodarstva te uspostavljati komunistički sustav, koji je još uvijek na snazi. SAD su na osnivanje jedine socijalističke zemlje u Americi odgovorile sankcijama te prekidom diplomatskih odnosa što su ubrzo prihvatile sve američke zemlje. Sankcije nisu ni do danas ukinute. Ništa manje burnu povijest imala je i Katolička Crkva u toj zemlji. Kuba je uspostavila diplomatske odnose sa Svetom Stolicom g. 1935. ali je g. 1961. Castrov režim nacionalizirao sve katoličke škole i protjeruje iz zemlje 136 svećenika. Progoni se nastavljeni i u niz navrata do g. 1967. Režim je ipak postupno davao sve veće slobode Crkvi što je g. 1996. kulminiralo najavom Papina pohoda Kubi. Glede same organizacije vjerskoga života, u Kubi postoji 10 crkvenih pokrajina na kojima djeluju 253 župe. Prema podacima iz g. 1996. Kuba ima 14 biskupa, 143 dijecezanska svećenika, 151 redovničkih svećenika, 37 stalnih đakona, 27 redovnika nesvećenika, 467 redovnica, 26 laika i 201 vjeroučitelja.