Rim/Havana, 22. 1. 1998. (IKA) – “Neka se Kuba, sa svim svojim veličanstvenim mogućnostima, otvori prema svijetu, i neka se svijet otvori prema Kubi, tako da njezin narod, koji pokušava postići napredak i koji teži za slogom i mirom, može imati nade u budućnost”, riječi su kojim je papa Ivan Pavao II. pozdravio najviše državne i vjerske poglavare Kube kao i mnoštvo koje se okupilo u zračnoj luci Jose Marti nedaleko od glavnoga kubanskog grada Havane kako bi dočekali Svetog Oca i izrazili svoje oduševljenje njegovim pohodom. U svome 81. apostolskome pohodu i ujedno prvome pohodu jednoga poglavara Katoličke Crkve toj zemlji, Papa će boravi do 21. do 26. siječnja.
Posebno opremljen zrakoplov zrakoplovne tvrtke Al Italia, u kojemu su se nalazili Papa te njegova pratnja i novinari, poletio je iz Rima za Havanu u srijedu, 21. siječnja, u 10 sati i 30 minuta. Papin zrakoplov sletio je u Havanu u 16 sati po mjesnom, odnosno oko 22 po srednjeuropskom vremenu. Papu su u zračnoj luci dočekali kubanski predsjednik Fidel Castro, predstavnici građanskih, političkih i vojnih vlasti, zatim diplomatski zbor akreditiran u Kubi te kubanski biskupi. Vođa protokola, apostolski nuncij i havanski nadbiskup kardinal Jaime Ortega te sam kubanski predsjednik pozdravili su Svetog Oca u zračnoj luci. Nakon toga dvoje je djece s košarom zemlje u rukama, što je postalo već tradicijom prilikom Papinih posjeta, prišlo Svetom Ocu koji je poljubio zemlju. Uslijedilo je predstavljanje članova Papine pratnje predsjedniku te uzvratni pozdrav Svetog Oca najvišim predstavnicima kubanskih vlasti okupljenih u zračnoj luci.
Nakon sviranja papinske i kubanske himne kubanski je predsjednik održao govor u kojem je branio kubansku revoluciju koja ga je 1959. godine dovela na vlast.
Kubanski je predsjednik u govoru također optužio Sjedinjene Države za pokušaj “genocida” nametanjem 35-godišnjega gospodarskog embarga toj zemlji.
“Ovim apostolskim putovanjem dolazim, uime Gospodnje, utvrditi vas u vjeri, oživjeti u nadi, ohrabriti u ljubavi kako bi podijelio vaš duboki vjernički duh, vaša trpljenja, vaše radosti i vaše patnje, slaveći, poput jedne obitelji, otajstvo Božanske Ljubavi i dublje ga ponazočujući u životu i povijesti ovoga plemenitog naroda koji žeđa za Bogom i duhovnim vrijednostima koje Crkva, u svojoj petstoljetnoj nazočnosti na otoku nije nikada prestala razdjeljivati”, rekao je Sveti Otac. Pohvaljujući Crkvu u Kubi zbog njezina neumorna naviještanja Evanđelja, Papa je posebno istaknuo kako je to djelovanje ostvarivano unatoč nedovoljnom broju svećenika i u teškim prilikama. Nakon svečanosti dobrodošlice, Sveti se je Otac zaputio u apostolsku nuncijaturu gdje je večerao s članovima pratnje a potom otišao na počinak.
Smještena između Tihoga oceana i Meksičkoga zaljeva na sjeveru te Karipskoga mora na jugu, Kuba se prostire na površini od 110.922 četvornih kilometara a zauzima glavni otok dužine 1.250 km i širine između 31 i 191 km na kojem živi i najveći broj stanovnika, manji otok – Isola de la Juventud, te više od 4.195 uglavnom nenastanjenih otočića i koraljskih otočića “atola”. U Kubi živi nešto više od 11 milijuna stanovnika koji su najvećim dijelom katolici dok su tek u manjem postotku protestanti, pripadnici afrokubanskih religija, te židovi i budisti. Kuba je bila španjolska kolonija sve do g. 1898. kada je postala nezavisna ali pod vrhovništvom SAD-a koje su imale gospodarsko-političku i vojnu kontrolu. Nakon niza pokušaja oslobađanja od američke prevlasti, g. 1959. Fidel Castro svrgnuvši diktatora Batistu preuzima vlast u Kubi. Castro već iduće godine započinje provoditi nacionalizaciju svega gospodarstva te uspostavljati komunistički sustav, koji je još uvijek na snazi u toj zemlji. SAD su na osnivanje jedine socijalističke zemlje u Americi odgovorile sankcijama te prekidom diplomatskih odnosa, što su ubrzo prihvatile sve američke zemlje. Sankcije nisu ni do danas ukinute. Ništa manje burnu povijest nije imala ni Katolička Crkva u toj zemlji. Kuba je uspostavila diplomatske odnose sa Svetom Stolicom g. 1935. ali je g. 1961. Castrov režim nacionalizirao sve katoličke škole i protjeruje iz zemlje 136 svećenika. Progoni se nastavljeni i u niz navrata do g. 1967. Režim je ipak nakon sloma Sovjetskog Saveza postupno davao sve veće slobode Crkvi, što je kulminiralo g. 1996. najavom Papina posjeta Kubi. Kad je riječ o ustrojstvu Katoličke Crkve, na Kubi postoji 10 crkvenih pokrajina u kojima djeluju 253 župe. Prema podacima iz g. 1996. Kuba ima 14 biskupa, 143 biskupijska svećenika, 151 redovničkih svećenika, 37 stalnih đakona, 27 redovnika nesvećenika, 467 redovnica, 26 laika i 201 vjeroučitelj.