Zagreb, 20. 1. 1998. (IKA) – Peteročlano izaslanstvo Hrvatskoga Caritasa predvođeno predsjednikom prelatom Vladimirom Stankovićem vratilo se 19. siječnja iz trodnevnog pohoda solidarnosti i bratstva Crkve u Hrvata sa stradalnicima potresa u talijanskim provincijama Umbrie i Marche. Uz mons. Stankovića u posjetu su sudjelovali voditeljica talijanske sekcije Hrvatskoga Caritasa s. Antonietta Petrosino, direktor Hrvatskoga Caritasa Josip Grošić, direktor nadbiskupijskog Caritasa u Rijeci Milan Špehar te predsjednik Vijeća mjesnog odbora Komareva Mato Šipuš. Izaslanstvu se u Italiji pridružio i direktor splitskoga nadbiskupijskog Caritasa Marko Čubelić. Prvog dana pohoda, 18. siječnja, izaslanstvo se susrelo s biskupom grada Foligna Arduinom Bertoldom, koji je u nekoliko navrata pomagao hrvatskim stradalnicima rata, a vjernici njegove biskupije povezani su i danas kumstvima s djecom poginulih, ranjenih ili socijalno ugroženih hrvatskih branitelja. Unatoč tome što su u tamošnjoj biskupiji zbog šteta od potresa zatvorene 164 crkve, biskup je Hrvatskom Caritasu uručio novčanu svotu, koju je namijenio dati Svetome Ocu, koji je nedavno pohodio to područje. Papa tada nije uzeo novac rekavši da “kada sinovi pate, otac treba pomoći njima” te je tamošnjem Caritasu nadodao određenu novčanu svotu. Istog dana hrvatsko izaslanstvo primio je i nadbiskup Camerina mons. Angello Faggiani, čije su župe pobratimljene s Lipovcem. Drugog dana posjeta, hrvatski predstavnici posjetili su Caritasov centar za dragovoljce u mjestu Case Basse, gdje ih je primio njegov voditelj don Lucio Gatti te ih upoznao sa značenjem, ciljevima i iskustvima dragovoljnog rada. “Uloga Caritasa i Crkve koja organizira takve centre je pokazati ljudima da i ljubav prema bližnjemu može biti stil života”, reko je don Gatti. Potom su članovi izaslanstva posjetili centar kriznog štaba u Nocera Umbra gdje su se susreli s voditeljem centra Pietrom Moscardinijem, koji ih je upoznao s ulogom centra koji prikuplja sve podatke o potresu i pruža podatke o ostvarenju prava stradalnika te služi za sve kontakte s državom. Budući da zbog kiše nije bilo preporučljivo ulaziti u Asiz, izaslanstvo se u Nocera Umbri susrelo s gradonačelnikom Pertuzzijem i generalnim vikarom asiške biskupije mons. Orlandom Gorijem, koji je najavio izradu Zakona za regulaciju tijeka obnove. Vikaru se, za svu pomoć splitskoj nadbiskupiji, zahvalio don Marko Ćubelić, izvijestivši da je u Splitu, odmah po saznanju o potresu u Asizu priređena molitva i misa za stradale.
U tijeku pohoda hrvatsko izaslanstvo pratio je direktor Talijanskoga Caritasa don Elvio Damoli, koji je u više navrata istaknuo da stradalnicima nisu potrebna samo materijalna sredstva, nego i odnos s ljudima. Talijanski Caritas otvorio je nakon potresa 45 centra te utrošio 10 milijardi lira, od kojih je 4 milijarde od Talijanske biskupske konferencije i poreza, a 6 milijardi od darova biskupija i pojedinaca, naveo je don Elio, rekavši da je stav Crkve, glede obnove, da prvenstvo pri obnovi imaju obiteljske kuće i industrija, a potom kulturna baština. “Sve troškove za obnovu crkava namaknut će talijanska država, a ne sama Crkva, jer to spada u njenu dužnost”, rekao je direktor Caritasa. Hrvatsko je izaslanstvo svim direktorima biskupijskih Caritasa i priređivačima pohoda darovalo knjigu na talijanskom jeziku “Ranjena Crkva u Hrvatskoj”.