Bruxelles, 5. 12. 1997. (IKA) – U raspravi između diplomata, članova Europske zajednice i tiska, koja se održala u Bruxellesu, banjolučki biskup Franjo Komarica zatražio je puno zauzimanje demokratskih snaga u Bosni i Hercegovini za očuvanje mira i za borbu u očuvanju prava manjina. Biskup Komarica, kako se navodi u priopćenju za tisak, sudionicima se obratio izravno, istaknuvši: “Ranjivi i obični ljudi Bosne i Hercegovine, Srbi, Hrvati i Muslimani od međunarodne zajednice ne traže milostinju, već sredstva i pripomoć da sami ostvare svoje poslove i da ožive vlastito gospodarstvo, uvjerenja i vjere. Upravo ranjivi i obični ljudi, Srbi, Hrvati i Muslimani trebaju potpunu potporu međunarodne zajednice kako bi im se omogućila djelatno sudjelovanje u obnovi i pomirenju, danas i sutra. Tražimo vašu pomoć, da si sami pomognemo.”
Premda je biskup Komarica zahvalio međunarodnoj zajednici zbog toga što ga je štitila i spasila mu život u teškim razdobljima, istaknuo je da bi više od 1.000 međunarodnih i zapadnih organizacija, koje se nalaze u BiH, trebale usredotočiti na podučavanje naroda u Bosni da sami stvore multietničko društvo (suživot ljudi različitih narodnosti) koje je od životne važnosti za budućnost BiH.
Istodobno je istaknuo da je najpotrebnija pomoć poljoprivredi i radu javnih glasila. U ekonomskoj obnovi zemlje, smatra biskup Komarica, od najveće je važnosti početak poljoprivrednih radova u BiH. To uključuje i nabavu stoke za mjesne poljoprivrede zajednice u oba “entiteta”: Federaciji i Republici Srpskoj.
Biskup Komarica od međunarodnih je snaga zatražio i budniji nadzor javnih glasila. Tim bi se nadzorom moralo zajamčiti isključenje svih ekstremista, koji svojim porukama ugrožavaju demokraciju i demokratske promjene. Glede toga, biskup Komarica ključnim smatra i brzo uhićenje, te privođenje pred Haški sud svih ratnih zločinaca.