Zagreb, 14. 10. 1997. (IKA) – Novi zagrebački nadbiskup Josip Bozanić održao je 13. listopada, svoju prvu tiskovnu konferenciju.
Prvi dekret novoga zagrebačkog nadbiskupa bio je o utemeljenju Ureda zagrebačkoga nadbiskupa za odnose s javnošću, čijim je pročelnikom imenovan član uredništva Glasa Koncila svećenik Nedjeljko Pintarić.
O svome imenovanju za zagrebačkoga nadbiskupa, Bozanić je rekao kako je ono znak kontinuiteta Crkve, ali i njezine otvorenosti prema razvoju i novim vremenima i načinima djelovanja Crkve u njima. Na konferenciji za tisak nadbiskup je govorio o ulozi i mjestu laika u Crkvi, ekumenizmu, pripravi za Veliki jubilej, zauzimanju za socijalnu pravdu, te se posebno osvrnuo na odnos Crkve i politike. “Crkva ne želi biti u službi politike, nego u službi običnoga čovjeka. Zato će ona biti i kritičar i suradnik i vlasti i oporbe kako bi se postiglo dobro za svakoga pojedinca”, istaknuo je nadbiskup. U svojoj službi novi će zagrebački nadbiskup, kako je rekao, staviti poseban naglasak na promicanje mjesta vjernika laika u Crkvi, te poticati utemeljenje župnih pastoralnih vijeća. Nadbiskup Bozanić se na tiskovnoj konferenciji osvrnuo i na pitanje socijalne pravde, rekavši kako će Crkva posebno isticati i poticati pravo svakoga čovjeka na rad i dostojnu plaću. Poseban je poziv zato upućen svim vjernicima čija poduzeća otvaraju nova radna mjesta, rekao je nadbiskup. Na konferenciji je bilo riječi i radu s mladima, te je rečeno kako oni moraju postati subjekti u pastoralu Crkve, a pozornost je posvećena i pripremama za Veliki jubilej 2.000., za koji je nadbiskup rekao da on mora biti i samokritičko promišljanje povijesti i prošlosti Crkve u Hrvata, te otvaranje onim vrijednostima koje treba njegovati u budućnosti. Pozornost je posvećena i ekumenizmu, pa je nadbiskup istaknuo da ekumenizam treba zaživjeti u bazi, među običnim vjernicima, pozvavši sve vjernike, a posebno katolička javna glasila da proučavaju Papine govore održane u Zagrebu, kako bi poruke poglavara Crkve zaživjele u današnjoj Crkvi u Hrvata. Područje zagrebačke nadbiskupije obuhvaća pet velikih cjelina: grad Zagreb, karlovačko područje, sisačko-kutinsko, bjelovarsko-križevačko, te krapinsko-zagorsko područje. Unutar zagrebačke crkvene pokrajine nalaze se, uz nadbiskupiju zagrebačku, biskupije: đakovačko-srijemska, varaždinska, požeška, te križevačka. Među njima će se njegovati suradnja, istaknuo je metropolit Bozanić, a neke će ustanove, kao što je Bogoslovija, nadbiskupsko sjemenište ili katolički tisak, ostati zajedničke. Nadbiskup je izrazio i svoje zadovoljstvo djelovanjem redovničkih zajednica na području zagrebačke nadbiskupije, rekavši kako one pokazuju živost Crkve i najavivši bolju suradnju kako bi se uštedjele snage i pokrila sva pastoralna područja djelovanja.