ZAGREB: AKADEMIJA I SPOMEN PLOČA U ČAST SLOVAČKOG BISKUPA I HRVATSKOG PREPORODITELJA ŠTEFANA MOYSESA
Zagreb (IKA )
Zagreb, 4. 10. 1997. (IKA) - Svečana akademija i otkrivanje spomen ploče u povodu 200. obljetnice rođenja Štefana Moysesa, zagrebačkog profesora i kanonika, biskupa u Banskoj Bystrici te prvog predsjednika Matice slovačke, održana je u petak, 3. listopa
Zagreb, 4. 10. 1997. (IKA) – Svečana akademija i otkrivanje spomen ploče u povodu 200. obljetnice rođenja Štefana Moysesa, zagrebačkog profesora i kanonika, biskupa u Banskoj Bystrici te prvog predsjednika Matice slovačke, održana je u petak, 3. listopada, u prostorijama Gornjogradske gimnazije u Zagrebu. Svečanost je održana u sklopu proslave Svjetske godine Slovaka i Dana slovačke kulture u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom potpredsjednika Sabora Republike Hrvatske Vladimira Šeksa i predsjednika Matice slovačke Jozefa Markuša. Akademija, na kojoj se okupio velik broj uzvanika iz društvenoga, kulturnog, političkog i crkvenog života Hrvatske i Slovačke, započela je otkrivanjem spomen ploče na hrvatskom i slovačkom jeziku Štefanu Moysesu u Gornjogradskoj gimnaziji, u kojoj je on djelovao kao profesor od 1829. do 1847. Ploču su otkrili predsjednik Matice slovačke Jozef Markuš i predsjednik Matice slovačke u RH Josip Klasnovski. Nakon pozdravnih govora predavanja su održali veleposlanik Slovačke Republike u RH Matuš Kučera o Štefanu Moysesu i Slovacima te veliki meštar Družbe braće hrvatskog zmaja Juraj Kolarić o Moysesu i Hrvatima.
Štefan Moyses rođen je godine 1797. u selu Vesele nedaleko Trnave u Slovačkoj, a umro je 5. kolovoza 1869. u Žiaru nad Hronom kao banskobistrički biskup. Od 1829. djelovao je kao profesor na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu, predajući filozofiju i grčki jezik. Nakon toga imenovan je zagrebačkim kanonikom na prijedlog kardinala Jurja Haulika. Kaptol ga je izabrao za svog zastupnika u Ugarski Sabor. Govorio je šest jezika. Kao državni cenzor od 1832. do 1842. pridonio je jačanju hrvatskoga narodnog preporoda suprotno želji austro-ugarskih vlasti. Zauzimao se za razvoj narodnih škola i uvođenje hrvatskog jezika u škole. Bio je i član prve hrvatske vlade koju je predvodio ban Josip Jelačić, odgovoran za područje školstva i narodne prosvjete. U svom predavanju dr. Kolarić posebno je istaknuo kako je rijetko tko tako snažno utjecao na hrvatsku kulturu kao što su biskup Aleksandar II. Alagović, kardinal Juraj Haulik, Bogoslav Šulek i Štefan Moyses, koji su svi bili porijeklom Slovaci, te kako je posebno Moyses darovao svoje najplodnije godine Hrvatskoj.
Mješoviti zbor KUD “Industrogradnje” iz Zagreba pod ravnanjem prof. Tome Živkovića izveo je splet slovačkih i hrvatskih domoljubnih pjesama iz Moysesova doba.