Graz, 26. 6. 1997. (IKA) – Drugo europsko ekumensko zborovanje, koje se održava u Grazu se od 23. do 29. lipnja, okupilo je izaslanike oko 350 katoličkih biskupskih konferencija i isto toliki broj izaslanika ostalih europskih Crkava, te velik broj drugih sudionika. Procjenjuje se da je na zborovanju, pod geslom “Pomirenje – dar Božji i izvor novoga života” uključeno čak oko 8000 ljudi. Prvi ovakav sveeuropski kršćanski ekumenski skup održan je u Baselu 1989. godine. Na zborovanju u Grazu sudjeluje i petnaest izaslanika Hrvatske biskupske konferencije na čelu s đakovačko-srijemskim biskupom dr. Marinom Srakićem, te brojni drugi sudionici katoličkih i nekatoličkih, konfesionalnih i interkonfesionalnih ekumenskih i mirotvornih udruga i inicijativa iz Hrvatske.
U srijedu, 25. lipnja, u 20 sati održan je susret hrvatskih sudionika. Okupilo se oko 45 članova službenih izaslanstava HBK, Saveza Baptističkih Crkava i Evanđeoske Crkve, te članovi katoličkih i ekumenskih udruga i skupina za pomirenje i dijalog te sudionike koji na zborovanju sudjeluju s kojeg drugog naslova: Franjevački institut za kulturu mira iz Splita, Škola mira iz Mrkopolja, Centar za mir i nenasilje iz Osijeka, ekumenska grupa “Pleter” iz Osijeka, inicijativa “Dijalog”, Ekumenska skupina župe sv. Marka Križevčanina i Mirovni krug iz Zagreba.
Primijećeno je, s razočaranjem, da nema predstavnika Srpske Pravoslavne Crkve iz Hrvatske.
Sudionike iz Hrvatske pozdravio je biskup Marin Srakić a susret je vodio tajnik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog dr. Antun Škvorčević. Najprije su sudionici službenih izaslanstava objasnili primjedbe koje su dali na nacrt glavnoga dokumenta zborovanja. Naime, da u prvom dijelu ne bi smjele ostati nespomenute posljedice rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te da skup treba izraziti potporu njihovu otklanjanju. Također je u tim prijedlozima izražena želja da skup podrži integraciju u Europsku zajednicu i druge institucije onih europskih zemalja koje su izišle iz realnoga socijalizma – kako bi cijela Europa u gospodarskom i političkom pogledu počivala na pravednijim temeljima. Drugi dio dokumenta odnosit će se na konkretne prijedloge koje će zborovanje iznijeti europskih kršćanima i njihovim zajednicama – a o tome će biti riječi na drugom susretu nacionalnih skupina u petak, 27. lipnja. Nakon toga su sudionici iznijeli svoja iskustva iz različitih radnih skupina te dogovorili načine svojih intervencija – kako da hrvatske primjedbe doista i dođu u završnu verziju dokumenta (naime, u prvoj verziji radnog dokumenta spomenut je “naš rat” ali kvalificiran kao “građanski u bivšoj Jugoslaviji”. Na prigovor naših izaslanika u drugoj je verziji, koja se sada raspravlja, ispušteno svako spominjanje toga rata – kao da se ništa nije dogodilo od prvoga zborovanja u Grazu – pa je dokument “ispao” izvan-povijesni – što su prigovorili druga izaslanstva).
Odvojeni susret održalo je 15 sudionika iz BiH. Susret je vodio banjolučki biskup Franjo Komarica, a raspravljalo se također o zajedničkom nastupu kako bi na skupu bila dovoljno prisutna naša situacija te bi se dobila potpora i pomoć za rješavanje teških problema. (e06506hr/mmatauš/rc)