Split, 25. 4. 1997. (IKA) – Vjerske zajednice u Hrvatskoj u procesu integracije hrvatskog društva, tema je međunarodnoga znanstvenog skupa što su ga u splitskoj tvrđavi Gripe od 24. do 26. travnja priredili Institut za primijenjena društvena istraživanja – Centar Split i Hrvatska akademska udruga – Split, a pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i tehnologije RH. Priređivači skupa željeli su doći do utemeljene idejno-teorijske podloge za razradu pitanja “Konfesionalne zajednice u Hrvatskoj i njihova uloga u integracijskim procesima”, imajući na umu sasvim određene vjerske prilike u poslijeratnoj Hrvatskoj i utjecaj religijsko-konfesionalnog na društvena kretanja. Stručna izlaganja u tijeku skupa podijeljena su u četiri tematske cjeline – “Religija i integracije”, “Religija i društvene integracije u suvremenim izazovima”, “Konfesionalne zajednice u integraciji hrvatskog društva” te “Posebnost religijske integracije u izazovima interkulturalizma”, a skup je zaključen okruglim stolom svih predavača i sudionika. Predavanja u sklopu prve tematske cjeline “Religija i integracije”, prvi dan skupa održali su dr. don Ivan Grubišić, koji je skup i otvorio, o pitanju “Religija, struktura i integracija hrvatskog društva”, dr. Inge Tomić-Koludrović o pojmu integracije u suvremenim sociološkim teorijama te Jakov Jukić o “Nekim redukcijama integracijskih ovlaštenja”. Dr. don Ivan Grubišić okupljene je upoznao s ulogom religije u hrvatskoj povijesti, te s etničkim i svjetonazorsko-vjerskim ustrojstvom hrvatskog društva. Predavač je također iznio i neke pokazatelje o međunacionalnim i međuvjerskim odnosima te ukazao na problematiku uloge vjerskih zajednica u integraciji hrvatskog društva. Dr. Inge Tomić-Koludrović govorila je o različitim poimanjima pojma integracije u suvremenim sociološkim teorijama te integraciji u hrvatskom društvu, koje je zasada, kako je istaknula, još uvijek nedovoljno određeno. Posljednji predavač prvoga dana skupa – Jakov Jukić, govoreći o nekim redukcijama integracijskih ovlaštenja, naznačio je više mogućih usmjerenja istraživanja: Uloga katolištva u integracijskim procesima u Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, nekadašnjemu komunističkom sustavu i današnjem demokratskom. Trebalo bi, kako je ustvrdio predavač, ocijeniti koliki su zbiljski izgledi da religija danas i sutra zadrži mjesto poglavitog integracijskog čimbenika s obzirom na pluralizam, demokraciju, massmedijsku kulturu, sekularizaciju i potrebu tolerancije i suživota.
Predavanjem Patricka Michaela iz Pariza o “Funkciji religije u situaciji globalne rekompozicije: politici i religiji poslije pada komunizma”, završen je u petak, 25. travnja, drugi dan skupa. Prof. Michael između ostalog je naznačio da je slom komunizma počeo znatno prije g. 1989. jer je mentalno odvajanje od komunizma prihvaćeno mnogo prije. S tim u svezi govorio je i o političkim promjenama u Istočnoj Europi. Istaknuo je i krizu svih instrumenata posredništva, kako u društvima Istoka i Zapada tako i u Crkvama, kao problem svih središnjih ustanova. U raspravi je predavanje ocijenjeno kao ključna točka zaključka dva dana skupa.
U sklopu tematske cjeline “Religija i društvene integracije u suvremenim izazovima” uz Michaela svoja su predavanja izlagale i Irene Borowik iz Krakowa o “Integrativnoj i dezintegrativnoj ulozi religije u procesu transformacije u srednjoeuropskim i istočnoeuropskim društvima” te Eileen Barker iz Londona koja je govorila o “Položaju novih religijskih pokreta u bivšim sovjetskim društvima”. Prvo predavanje pod naslovom “Integracija i religija – upitnost ili neupitnost odnosa” održao dr. Srđan Vrcan, a slijedila su predavanja Siniše Zrinščaka iz Zagreba “Religijski pluralizam i hrvatsko društvo”, Dinke Marinković-Jerolimov i Nikole Skledara “Teorijsko-metodologijski okvir za proučavanje uloge religijskih zajednica u Hrvatskoj u integracijskim procesima”, Ankice Marinović-Bobinac “Evanđeoske Crkve u Hrvatskoj u integracijskim procesima” te Stanka Jambreka “Crkve reformacijske baštine i integracijski procesi”. Predavanje Juraja Kolarića iz Zagreba “Vjerska tolerancija kao integracijski element u hrvatskom društvu” zbog spriječenosti predavača da sudjeluje u skupu samo je pročitano.
Predavanja u sklopu posljednje tematske cjeline “Posebnost religijske integracije u izazovima interkulturalizma” održali su evangelički biskup dr. Vladimir Deutch – “Kršćanska etika – most integracije”, Branko Jozić – “Religijska netolerancija u procesima (dez)integracije” i Stipe Tadić – “Novi eklezijalni pokreti u integracijskim procesima”. Biskup Vladimir Deutch istaknuo je kako iz glasa savjesti saznajemo postupamo li u skladu s normama koje nas dodiruju, te etiku i duhovnost istaknuo kao most integracije na hrvatskim prostorima. Religijsku netoleranciju u procesima (dez)integracije, Branko Jozić razmatrao je u odnosu ranoga kršćanstva i poganstva rimskoga carstva te istaknuo kako se neke pojave i odnosi iz toga dalekog vremena javljaju i u današnjici. Posljednji predavač Stipe Tadić, govoreći o eklezijalnim i novim duhovnim pokretima posebno je istaknuo kako se zapravo radi o pokretima unutar Katoličke Crkve. Ti pokreti uvijek nastaju kao praktični, življeni religiozni odgovor izazovima svijeta i određenom religijskom, odnosno eklezijalnom stanju u kojemu se vjernik nalazi, a vlastitost pokreta jest činjenica da se oni ne osnivaju, već jednostavno nastaju. Svaki je od tih pokreta je i ekumenski vrlo otvoren, a predavač je istaknuo kako u tome upravo prednjače: Pokret mladih iz Taizea, pokret fokolarina, Mali tečaj Kursiljo te posljednjih godina međuvjerski pokret MRA (pokret moralnog oboružanja).
Skup “Konfesionalne zajednice u Hrvatskoj u procesima integracije hrvatskog društva” završio je okruglim stolom sudionika skupa i gostiju, među kojim je bio i dr. don Drago Šimundža. Sudjelujući u raspravi dr. Šimundža je istaknuo pogrešnost promatranja integracijskih procesa samo u Hrvatskoj, odnosno odvojeno od europskog okružja. Za integracijske tokove važnim je istaknuo i razvoj mnogo jačeg dijaloga, tolerancije te važnost prihvaćanja činjenice da se više ne može govoriti o monolitnom, već o pluralističkom društvu te je nužno prihvatiti i religijski pluralizam.
Sva predavanja i rasprave toga međunarodnog znanstvenog skupa u Splitu bit će objavljena u prigodnom zborniku.