Istina je prava novost.

OBJAVLJENI PODACI O STRADANJIMA CRKVE I DJELOVANJU CARITASA U BiH

Zagreb, 10. 4. 1997. (IKA) - Caritas BK BiH objavio je zbornik na engleskom i hrvatskom jeziku u kojem je prikupio sve podatke o djelovanju Caritasa, njegovim programima pomoći ugroženom stanovništvu, stradanju mjesne Crkve, te djelovanju Caritasa Inter

Zagreb, 10. 4. 1997. (IKA) – Caritas BK BiH objavio je zbornik na engleskom i hrvatskom jeziku u kojem je prikupio sve podatke o djelovanju Caritasa, njegovim programima pomoći ugroženom stanovništvu, stradanju mjesne Crkve, te djelovanju Caritasa Internationlis u BiH.
Vrhbosanska nadbiskupija, najveća bosanskohercegovačka biskupija, prije rata brojala je 528.000 katolika. Od toga broja u župama je ostalo svega 134.000 katolika. Srušene su 53 župne crkve, a njih 58 teško je oštećeno. Od 153 svećenika koliko ih je u nadbiskupiji bilo prije početka rata, sada djeluje njih 71. Od 192 redovnika ostalo je njih 110, a od 485 redovnica raznih družbi, u nadbiskupiji ih je ostalo 84.
Banjolučka biskupija, u kojoj nije bilo većih ratnih djelovanja, ipak je pretrpjela izuzetno teško doba. Do početka rata biskupija je imala oko 120.000 katolika u 47 župa, a svoje domove napustilo je oko 80.000 vjernika. Srušena je 41 crkva, teško oštećeno i oštećeno je njih 67. Dva samostana su srušena, oštećeno ih je 4, a isto toliko ih je otuđeno. Srušeno je deset župnih pastoralnih centara, a oštećeno ili otuđeno je njih 43. Ubijeno je pet svećenika i jedna časna sestra te oko 400 civila, dok sudbina jednoga svećenika i njegovih roditelja još nije poznata.
Mostarsko-duvanjaska i trebinjsko-mrkanjska biskupija pretrpjela je znatno manja stradanja. Mnogi protjerani vratili su se svojim domovima, a na to se područje čak i doselilo oko 62.000 vjernika protjeranih iz Bosne. Prije rata biskupija je imala 210.000 katolika, od kojih je protjerano njih 40.000, no oko 15.000 ih se vratilo svojim domovima.
Nakon podataka o stradanju svake od tri bosanskohercegovačke biskupije, zbornik donosi i podatke o djelovanju biskupijskih Caritasa te najosnovnije podatke o pothvatima Caritasa i programima pomoći. Potom slijede podaci o Caritasu BK BiH koji je utemeljen početkom 1994. godine i njegov statut.
Posebno poglavlje posvećeno je djelovanju Caritasa Internationalis, pod čijim mandatom se provodila sustavna pomoć Republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Posebno su se u tome istakli Caritasi SAD -a, Italije, Njemačke, Austrije i Švicarske. Također u posebnim poglavljima obrađeni su Caritasovi programi “Pomoć u hrani, odjeći i obući”, “Program sjetve u BiH”, “Program obnove kuća” u koji su posebno uključeni Caritasi Austrije, Švedske, Danske, Belgije, Njemačke, Italije i Švicarske, “Školski program”, “Pomoć izbjeglicama iz Srebrenice i Žepe”, “Hitna pomoć za Bihać” te “Program osposobljavanja osoblja Caritasa.