Križevci, 28. 2. 1997. (IKA) – U povodu 600. obljetnice Krvavog sabora u Križevcima u tom gradu, u dvorani Hrvatskog doma, održan je znanstveni skup “Križevci – grad hrvatskih državnih sabora” i spomen svečanost u četvrtak, 27. veljače. Sabor hrvatskih plemića održan u Križevcima 27. veljače 1397. godine dobio je naziv Krvavi sabor križevački zbog toga što je na tom saboru ugarsko-hrvatski kralj Žigmund (Sigismund Luksemburški) dao pobiti najistaknutije hrvatske plemiće pod vodstvom Stjepana Lackovića zato što su se htjeli poslužiti svojim pravom da izaberu drugoga vladara, u ovom slučaju Ladislava Napuljskog, kojega su g. 1396. proglasili svojim vladarom. Svečanost i skup u Križevcima pripremili su grad Križevci i križevački ogranak Matice hrvatske, a pod pokroviteljstvom hrvatskoga Sabora i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Skup, na kojem se okupilo mnoštvo zainteresiranih građana, povjesničari, crkveni dostojanstvenici te izaslanstva Sabora, Vlade i HAZU-a, otvorio je predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić. Radni dio skupa obuhvatio je predavanja o Hrvatskoj potkraj 14. stoljeća, hrvatskim državotvornim saborima do 16. stoljeća, Krvavom saboru u Križevcima, povijesti Križevaca i križevačke regije posebice u srednjem vijeku. U predahu između jutarnjega i popodnevnog radnog dijela skupa, spomen-ploču u crkvi sv. Križa, u kojoj su se po predaji i održavali sabori hrvatskih plemića, otkrio je akademik Pavletić te tom prilikom položio vijenac. U večernjim satima u župnoj crkvi sv. Ane održan je svečani koncert u kojem su sudjelovali Hrvatsko pjevačko društvo “Kalnik” i Glazbena škola Alberta Štrige iz Križevaca.