Zagreb, 23. 1. 1997. (IKA) – Susret za koordinaciju Caritasovih darovatelja iz zemalja zapadne Europe (DCC), na kojem se razmatrala dosadašnja i i dogovarala buduaa pomoa republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, održao se u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu u utorak, 21. i srijedu, 22. sijeenja.
Susretu su bili nazoeni predstavnici Caritasa sve tri biskupije iz BiH te dr. Miljenko Anieia, predstavnici Hrvatskog Caritasa te prelat Vladimir Stankovia i vle. Josip Grošia, predstavnici Caritasa iz Norveške, Švedske, Danske, Nizozemske, Francuske, Njemaeke, Švicarske, Austrije i Italije, predstavnik Caritasa Internationalis iz Rima Karel Zelenko, predstavnik Ameriekog Caritasa (CRS) te predstavnik Me?unarodne pravoslavne humanitarne organizacije (IOCC).
Predstavnici Hrvatskog Caritasa izvjestili su o važnijim zbivanjima u RH, kao što su potpisivanje ugovora izme?u Svete Stolice i Republike Hrvatske te Pismo namjere Vlade RH o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja.
Pozdravljajuai sudionike skupa, mons. Vladimir Stankovia zahvalio je dobrotvorima na dosadašnjoj pomoai te ih izvjestio o prošlogodišnjim pothvatima Hrvatskog Caritasa. Dr. Miljenko Anieia opisao je trenutne prilike u Bosni i Hercegovini, istaknuo važnu ulogu Caritasa te izvjestio o namjerama Caritasa BK BiH za ovu godinu.
Predstavnike Caritsovih darovatelja primio je u Nadbiskupskom dvoru u srijedu, 22. sijeenja zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia.
Pozdravljajuai nazoene kardinal se zahvalio na svoj pomoai koja je pristizala u Hrvatsku u tijeku domovinskog rata, kako iz Caritasa zapadnoeuropskih zemalja tako i od Me?unarodnog Caritasa, istieuai kako oni predstavljaju sve ljude dobre volje koji su se svojom pomoai ukljueili, mnogo puta “udoviekim noveiaem”, u djelovanje Caritasa. Kardinal je tako?er rekao da “u tijeku ratnih zbivanja hrvatskom narodu nije bila potrebna samo materijalna pomoa, nego i obrana prava na slobodu i mir, obrana u moralnom smislu”.
Caritasove su predstavnike najviše zanimale sadašnje prilike u kojima žive ljudi u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a kardinal je ustvrdio da su to problemi vezani uz ponovnu izgradnju domova, porušenih crkava, snabdijevanje hranom i odjeaom povratnike na porušena ognjišta, istaknuvši da samo u sarajevskoj nadbiskupiji od prijeratnih 145 župa sada 99 više ne postoji te da je 350.000 vjernika protjerano. Predstavnici Caritasa zanimali su se i za politieke prilike, poglavito u Bosni i Hercegovini, za suradnju biskupskih konferencija zapadnih zemalja sa Crkvom u Hrvata kao i za proces mirne reintegracije Istoene Slavonije. Caritasovi su predstavnici zagrebaekoga nadbiskupa obavijestili kako je na skupu na kojem su sudjelovali dogovoreno osnivanje radne grupe za Istoenu Slavoniju koja ae imati za zadaau suradnju s hrvatskom Vladom oko izgradnje infrastrukture i stanova u tome ratom pogo?enom podrueju.
Veaina sudionika susreta otputovala je u eetvrtak, 23. sijeenja u Banju Luku gdje ih je primio biskup Franjo Komarica.