Zagreb, 17. 11. 1996. (IKA) – “Oduvijek eovjek želi više saznati o einjenici smrti i onome što stoji ‘iza’ nje, nego što mu je moguae po njegovoj ljudskoj naravi. Od ovoga ‘znanja’ ovisi shvaaanje smisla ljudskog života. Sve religije pokušavaju dati neki odgovor na ta egzistencijalna pitanja. One se pri tome pozivaju na objavu iz one ‘druge’, tj. transcendentalne dimenzije, jer unutar ove naše zemaljske dimenzije izgleda nije moguae naai jedan odgovor, koji bi bio svima shvatljiv”, istaknuto je 16. studenoga u predavanju dr. Stephana Djundje iz Salzburga održanom na Znanstvenom simpoziju na temu “Novi religiozni pokreti” što se 15. i 16. studenoga održao u isusovaekom samostanu u Palmotiaevoj 31, u Zagrebu.
Govoreai na temu “Spiritizam i sotonizam u novoj religioznosti”, dr. Djundja je istaknuo da se suvremeni eovjek više ne zadovoljava onim poznatim i “zastarjelim” objavama te da se želi osobno uvjeriti i traži nešto novo. “Stoga spiritizam… danas veoma fascinira ljude koji traže duhovne odgovore na svoja pitanja. Njih fascinira doživljaj, einjenica da oni mogu preko jednog medija ili eak sami, uz pomoa neke tehnike (npr. karte, abecedna slova, pisaai stol i sl.), stupiti u kontakt sa svojim preminulim, s duhovima ili eak i sa samim Sotonom”, rekao je dr. Djundja
Uslijedilo je potom predavanje dr. Jadrana Zalokara iz Sveueilišne knjižnice na temu “Izvori i dometi New Age-a: jedno dublje razumijevanje u kontekstu mišljenja planetarnog poliloga”, a proeitao ga je Antun Mišia. U izlaganju dr. Zalokara posebna je pozornost bila posveaena duhovnoj fenomenologiji i nastanku New Age pokreta.
Zatim je dr. Hrvoje Lasia s Filozofskog fakulteta D. I. u Zagrebu održao predavanje “New Age kao nova religija” (Religijsko-religiozno obilježje New Age-a). Izlagae je na poeetku iznio temeljne odrednice i sastavnice New Age-a kao novog svjetonazora te zakljueio da je New Age znanstveno duhovni pokret, mješavina zapadnjaeke gnostieke religioznosti te istoenjaeke ezoteriene i okultistieke duhovnosti hinduistiekih “guru” i zen-budistiekih ueitelja, a ne religija u klasienom smislu rijeei. Dr. Lasia na kraju je ustvrdio da New Age nastoji postati ono što je kršaanstvo postalo u svoje vrijeme, ono što je bilo u prošlosti i ostalo u sadašnjosti te zakljueio da “utjelovljenjem Boga u Isusu Kristu uistinu je zapoeelo Novo Doba, nova era eovjeeanstva. Kršaanstvo i New Age bitno se razlikuju ne samo u polazištu, nego i po sadržaju i u konaenici”.
Eetvrto predavanje drugog dana održavanja skupa “Novi religijski pokreti u sekulariziranom svijetu” održao je mr. Stipe Tadia s Instituta za primjenjena društvena istraživanja.
Završno prijepodnevno predavanje održao je dr. Ivan Deveia s rijeeke teologije na temu “Antikršaanski karakter nove religioznosti” u kojem je izlagae analizirao duhovnopovijesne korijene i geneze nove religioznosti kao i novu religioznost. Izlagae je tako?er govorio i o kršaanstvu pred izazovom nove religioznosti.
Poslijepodne je o moguaem odgovoru katolieke Crkve na nove religiozne pokrete govorio je mr. Jure Bogdan rekavši da su ti pokreti znak našeg vremena, a “Crkva je pozvana na oeitovanje znakova vremena”. “Koliko god su ti pokreti smetnja evangelizaciji, su izvrsni pokazatelji koja bi isticanja trebalo staviti u evangelizatorskim pothvatima. Njihov porast u tradicionalnim kršaanskim sredinama oeito pokazuje na nedostatak nazoenosti Crkve na odre?enim podruejima”, rekao je dr. Bogdan, te je predložio na se na nacionalnoj i metropolijskoj razini utemelje tijela za praaenje i proueavanje pojave novih religioznih pokreta, koja bi davala i razmijenjivala informacije, pomogla pastoralnim djelatnicima, objavile temeljna djela iz tog podrueja, te se povezala s me?unarodnim institucijama.
Pierluigi Zoccatelli održao je predavanje o moguanostima dijaloga s novim religioznim pokretima, te je istaknuo da taj dijalog donosi i rizike koje ne treba potcijeniti.