Rim, 4. 11. 1996. (IKA) – U Vatikanu je 30. listopada, u prilogu dnevnika “L’osservatore romano” objavljen radni dokument za Kongres o zvanjima za sveaeništvo i zavjetovani život u Europi koji ae se održati u Rimu, od 5. do 10. svibnja 1997. Dokument, kojemu je naslov “Pastoral zvanja u europskim partikularnim Crkvama”, zajedno su priredile kongregacije: za katolieki odgoj, za istoene Crkve, za ustanove zavjetovanog života i družbe apostolskog života. Sastoji se od predgovora i dva dijela. U prvom dijelu iznosi se pregled podataka o broju katoliekih vjernika, sveaenika i redovnika u Europi u desetljeau 1985-1995, a drugom se zacrtava buduae djelovanje u promicanju duhovnih zvanja. U dodatku se nalazi dvanaest velikih tabela sa statistiekim podacima iz svih europskih država, u razdoblju od 1978. do 1994. Taj dodatak priredio je Statistieki ured Apostolske Stolice.
U predgovoru se istiee kako su velike politieke promjene posljednjih godina djelovale i na duhovna zvanja te se Crkva mora u novim uvjetima na tom podrueju iznova snalaziti. Za pripremanje ovoga dokumenta dali su svoje priloge biskupske konferencije iz mnogih europskih država, me?u kojima se spominje i Hrvatska. U toeki 20. prvoga dijela navodi se dio hrvatskoga izvješaa gdje se istieu utjecaji urbanizacije, komunistiekog razdoblja i iseljavanja iz zemlje. Nažalost, u svih dvanaest tabela u Prilogu nema posebnih podataka za Republiku Hrvatsku. Posebno su me?u ostalima obra?eni podaci iz novih država: Bjelorusije, Estonije, Letonije, Litve i Ukrajine, ali nigdje spomena o Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, (kao ni u Slovaekoj).
U cijeloj Europi broj katolika je od 1978. do 1994. porastao od 276 milijuna na 287 milijuna, broj biskupa poveaao se je za 14,9 %, broj sveaenika smanjio se za 12,9% a broj redovnica za 24,05%. Iz nepoznatih razloga podaci, ne samo iz godine 1978. nego i iz godine 1994, zajedno su doneseni sa cijelog podrueja bivše Jugoslavije. Za statistieki ured Apostolske Stolice, SFR Jugoslavija, (kao ni Eehoslovaeka) kao da se još nije raspala, premda je Apostolska Stolica me?u prvima na me?unarodnoj razini priznala Republiku Hrvatsku i druge osamostaljene države na tom podrueju. Prema iznesenim podacima u toj “Jugoslaviji” broj stanovnika se je izme?u g. 1978. i g. 1994. smanjio za 6,5%, broj katoliekih vjernika za 3,4%, broj biskupija se smanjio od 25 na 23, župa, odnosno pastoralnih središta je za 4,6% više, biskupa je za 28,6% više, sveaenika je za 7,7% manje, broj zavjetovanih redovnica smanjio se za 20,5%. Iz tih podataka ne možemo, dakle, ništa odre?eno saznati o duhovnim zvanjima u Republici Hrvatskoj, Republici Bosni i Hercegovini, kao ni drugim nezavisnim državama na podrueju nekadašnje Jugoslavije.