Vatikan, 27. 10. 1996. (IKA) – Papinska akademija znanosti na plenarnom zasjedanju održanom od 22. do 26. listopada u Vatikanu, a prigodom obilježavanja 60. godišnjice svog ponovnog osnutka, po svom je tradicionalnom obieaju pozvala poznate znanstvenike da postanu njezinim elanovima.
Akademija potiee od Akademije Linceja koju je g. 1603. osnovao Federico Cesi i me?u eijim je prvim elanovima bio i Galileo Galilej. Papa Pio XI. 28. listopada 1936. mijenja ime akademiji u današnje te obnavlja njezine statute.
Papinska akademija znanosti ima zadaau promicati napredak matematiekih, fiziekih i prirodnih znanosti te studij znanstvenih problema. U tu svrhu prire?uje susrete na kojima se suoeavaju i riješavaju znanstveno-tehnieki problemi koji su od temeljne važnosti za razvoj eovjeeanstva.
Akademici, njih osamdeset, su znanstvenici neosporne vrijednosti i izabrani su od akademskog tijela te doživotno imenovani od Svetog Oca bez obzira na etnieku pripadnost i vjeroispovijest.
Me?u novoizabranim elanovima iz znanstvenog svijeta eetiri su Amerikanca, dva Rusa, jedan Nizozemac, jedan Britanac i jedan Francuz. Me?u njima eak pet dobitnika Nobelove nagrade: amerieki kancerolog Paul Berg, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju g. 1980. za istraživanje DNK, nizozemski kemiear Paul Crutzen koji je prošle godine dobio istu nagradu za istraživanje ozona, amerieki biolog Joshua Lederberg, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu g. 1958. za otkriaa na polju molekularnog sastava bakterija, francuski kemiear Jean-Marie Lehn, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju g. 1987. za studij o “molekularnoj prepoznatljivosti” u biološkim procesima te amerieki kirurg Joseph Murray koji je po prvi puta uspješno izvršio operaciju presa?ivanja bubrega, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju g. 1990.