RIM: BISKUP ŽELIMIR PULJIA O NOVONASTALOM STANJU U HRVATSKOJ NA SIMPOZIJU CCEE-a "Crkveni i politieko-demokratski duh u Hrvatskoj podnašaju se i me?usobno priznaju, ali eesto ne razumiju, jer nemaju zajedniekog jezika"
Rim (IKA )
Rim, 26. 10. 1996. (IKA) - "Rat u jugoistoenim predjelima Europe nije, kako se obieno tvrdi, bratoubilaeki rat, vjerski rat ili etnieki sukob. To je europski sukob i plod europske podijeljenosti", istaknuo je govoreai o novonastalom stanju u Hrvatskoj,
Rim, 26. 10. 1996. (IKA) – “Rat u jugoistoenim predjelima Europe nije, kako se obieno tvrdi, bratoubilaeki rat, vjerski rat ili etnieki sukob. To je europski sukob i plod europske podijeljenosti”, istaknuo je govoreai o novonastalom stanju u Hrvatskoj, na simpoziju Vijeaa Europskih biskupa (CCEE) 25. listopada u Rimu dubrovaeki biskup Želimir Puljia, dodajuai: “Jalta je uništila jedinstvo europskih naroda, jer je izbrisala pojam ujedinjene Europe ne samo na geopolitiekim kartama, nego i u srcima i svijesti ljudi”. Tumaeeai nazoenima novo stanje u Hrvatskoj, predstavnik Hrvatske biskupske konferencije istaknuo je da se crkveni i politieko-demokratski duh podnašaju i me?usobno priznaju, ali eesto ne razumiju, jer nemaju zajedniekog jezika. Tome treba nadodati pomanjkanje demokratske tradicije, posljedice marksistieke ideologije i posljedice barbarskoga agresorskog rata. Uspostava demokratskog parlamenta, moguanosti slobodnog djelovanja Crkve u školama i sloboda vjerskog djelovanja na raznim podruejima navode biskupa Puljiaa da s optimizmom gleda na razvoj vjerskog života u Hrvatskoj. S tim u svezi, spomenuo je i skoro potpisivanje sporazuma izme?u Hrvatske i Vatikana o nekim pitanjima pravne, odgojne i kulturne naravi. Demokracija svakako znaei za Crkvu u Hrvatskoj veliki izazov. U demokraciji, naime, dolazi do stranaekih sukoba, pa Crkva mora ostati po strani. Posebni izazov demokracije biskup Puljia vidi na podrueju zakonodavstva, posebno što se tiee pobaeaja i razvoda braka. “Iskorištavanje slobode i demokracije ne nijeee njihovu vrijednost”, istaknuo je na kraju predstavnik HBK, nadodavši “da se u povodu toga ra?a stvarni problem i pitanje: Kako se oduprijeti svjetovnim, laiekim pritiscima na duhovnim i moralnim podruejima?”