Istina je prava novost.

PREDAVANJE O GLAGOLJAŠKIM PROSTORIMA U HRVATSKOJ Hrvatska ima jednu od najveaih regionalnih koncentracija crkvene arhitekture ranoga srednjovjekovnog doba u Europi

Zagreb, 9. 10. 1996. (IKA) - Dr. Tomislav Premerl, održao je predavanje pod nazivom "Prostori u kojima su glagoljali naši stari" u utorak 8. listopada u predavaonici Matice Hrvatske u Zagrebu u organizaciji Društva prijatelja glagoljice u okviru mjeseen

Zagreb, 9. 10. 1996. (IKA) – Dr. Tomislav Premerl, održao je predavanje pod nazivom “Prostori u kojima su glagoljali naši stari” u utorak 8. listopada u predavaonici Matice Hrvatske u Zagrebu u organizaciji Društva prijatelja glagoljice u okviru mjeseene tribine s temama iz glagoljske baštine.
Dr. Premerl je na poeetku rekao kako je u vrijeme kada je nastala glagoljica u Hrvatskoj nastala i osebujna sakralna arhitektura. Od te je arhitekture ostalo jako mnogo na pojasu od Istre do Boke kotorske, duboko u zale?u do Bosne, ali ne i na sjeveru u Panoniji, a ta je arhitektura nastala u doba predromanike, od 8. do poeetka 12. st. Nažalost, ostale su samo crkve, malo utvrda, vrlo malo fragmenata palaea i ostataka samostana. Stambene arhitekture nije ostalo uopae, jer je bila gra?ena od lošeg materijala. Ono što je ostalo od arhitekture, to su crkve, a njih ima nekoliko stotina, rekao je dr. Premerl.
“Hrvati su nakon krštenja odmah prilagodili prostore za bogoslužje. U to vrijeme nastaju hrvatske kneževine, a kasnije i kraljevina”, istaknuo je predavae napomenuvše kako su graditelji bili župani, kraljevi, knezovi i Crkva, ali i gra?ani. “Svi oni koji su gradili zapisivali su na nadvratnike crkava u kamenu svoja imena i podatke. U to vrijeme nalazimo dosta raširenu pleternu ornamentiku i reljefe iz tog predromaniekog doba”, upozorio je predavae, a gradilo se u gradovima, uz kraljevski ili županski dvor ili u krajoliku u otvorenom prostoru. Hrvatska ima jednu od najveaih regionalnih koncentracija crkvene arhitekture ranoga srednjovjekovnog doba u Europi. Istoena obala Jadranskog mora je bila pod franaekim i bizantskim utjecajem, te iz ta dva utjecajna kruga Hrvati grade i nove oblike. Iz tog vremena ima i velikih i malih crkava, koje su gra?ene u razlieitim oblicima kao jednobrodne, dvobrodne i manjim dijelom kao trobrodne, rekao je dr. Premerl, te istaknuo kako bi bilo korisno kad bi u tim crkvama barem povremeno bilo bogoslužje, jer bi se na taj naein najbolje saeuvale od uništenja.
Prije predavanja prof. dr. Vladimir Aepulia, predsjednik Društva prijatelja glagoljice, podijelio je diplome polaznicima teeaja glagoljice, koji se održao u Zagrebu krajem rujna i poeetkom listopada. (d10142apb)