Istina je prava novost.

"NEKA VAS NE OBESHRABRE PESIMISTIEKA PREDVI?ANJA" "Ne dajte se obeshrabriti ekonomskim i socijalnim teškoaama, nezaposlenošau, velikim osiromašenjem mnogih gra?ana, srozavanjem moralnih vrijednosti, u naraštaju koji je odrastao bez vjere" - Hrvatski kat

olici su u tijeku dugih stoljeaa, s ma?arskima dijelili dobro i zlo Gyoer, 8. 9. 1996. (IKA) - U sklopu svoga pohoda Ma?arskoj, 6. i 7. rujna ove godine, Ivan Pavao II. je u subotu, 7. rujna u 10 sati predvodio veliko euharistijsko slavlje na Ipari par

olici su u tijeku dugih stoljeaa, s ma?arskima dijelili dobro i zlo
Gyoer, 8. 9. 1996. (IKA) – U sklopu svoga pohoda Ma?arskoj, 6. i 7. rujna ove godine, Ivan Pavao II. je u subotu, 7. rujna u 10 sati predvodio veliko euharistijsko slavlje na Ipari parku u Gyoeru. U prigodnoj propovijedi izložio je povijesnu ulogu Katolieke Crkve, ne samo na duhovnome, nego i na uljudbenom i nacionalnom podrueju. Iz tih iskustava Crkve u ma?arskom narodu i svim susjednim narodima, Papa je istaknuo potrebu da se ta ista Crkva sna?e u sadašnje, vrlo krizno doba, da posuvremeni svoje služenje narodu pred neizvjesnom buduanosti.
Polazeai od slike Isusa kao Dobroga Pastira, koja se javlja vea u katakombama, Papa istiee da Crkva osjeaa dužnost okupljati ljude i narode koji traže mir i spasenje. “Tako su, korak po korak, u tijeku prvog tisualjeaa, razlieiti narodi ušli u Kristov oveinjak: u njemu su našli prihvat i narodi srednje i istoene Europe, a u 10. stoljeau i vaš narod”. Prihvaaeno kršaanstvo prožima i cijeli javni život, te su u tom svjetlu “narodi nekadašnje Panonije, kao i današnja Ma?arska, otkrili svoj najdublji identitet, postajuai na novi naein narodom”. Ustrojstvom biskupija utvr?uje se i nacionalni život. Izlažuai služenje, što ga tako u narod utjelovljena i hijerarhijski ustrojena Crkva vrši u nacionalnom životu, Papa je rekao: “U tijeku stoljeaa vaša je zemlja više puta morala poeinjati sve iz poeetka, a zajedno s njom i kršaanska zajednica. Posljednji put se je to pokazalo godine 1989”. Tu je Petrov nasljednik odao priznanje ma?arskim biskupima, koji su znali u svim nevoljama suvremene povijesti saeuvati crkveno jedinstvo i u ponovno steeenoj slobodi djelovanja, prihvaaaju i potieu suradnju, ne samo svojih sveaenika, nego i redovniekih zajednica koje se obnavljaju, te mnogih katoliekih prosvjetnih radnika i drugih zauzetih laika.
“Ne dajte se obeshrabriti ekonomskih i socijalnim teškoaama, nezaposlenošau, velikim osiromašenjem mnogih gra?ana, srozavanjem moralnih vrijednosti, u naraštaju koji je odrastao bez vjere”, rekao je Papa, upozorivši kako je sveti Pavao istaknuo da su pogani “oni koji nemaju nade”. Istina je, da se u najnovije doba, i toj zemlji nameau mnoge nekršaanske ideologije, ali one “ne mogu pokazati pravi smisao života”. Kršaanski život mora biti svjesno i ustrajno obraaanje, osloba?anje od stareži i prihvaaanje Kristove novosti. “Unatoe svemu, plemeniti ma?arski narod, ostao je u odluenim trenucima vjeran”, rekao je Papa, te posebno istaknuo brojne mueenike koji su krvlju posvjedoeili vjernost Kristu i njegovu evan?elju.
Pozdravivši brojne ma?arske i druge kardinale, nadbiskupe, i biskupe koji su s njima zajedno predvodili to euharistijsko slavlje, te posebno one sveaenike, redovnike i redovnice, koji su podnijeli duge godine tamnice i poniženja, Papa se je obratio nazoenim vjernicima nekatoliekih Crkava: “Dao Bog, da ljubav i veliko uzajamno poštovanje ubrzaju hod prema punom jedinstvu, kojim je Krist obogatio svoju Crkvu”.
Na kraju je opet svima rekao: “Pesimistieka predvi?anja koja neki iznose, neka vas ne obeshrabre, zapreke koje drugi postavljaju, neka vas ne zaustave”.
Nazoene hodoeasnike iz drugih naroda, Papa je pozdravio na njemaekom, hrvatskom i slovaekom jeziku. Hrvatima je rekao: “Od srca pozdravljam vjernike, koji su došli iz Hrvatske ili su odande podrijetlom. Predraga braao i sestre, vi ste u tijeku stoljeaa dijelili dobro i zlo sa ma?arskim narodom, i sad želite sudjelovati u njegovoj radosti u prihvaaanju zajedniekih kršaanskih vrijednosti. Budite ponosni na tu stoljetnu baštinu! Neka to bude osnovica na kojoj ae vaš narod, zajedno sa susjednim narodima, graditi buduanost vedroga suživota u solidarnosti i uzajamnom poštivanju”.