Zadarska nadbiskupija
Zadar, 15. 8. 1996. (IKA) – Zadarska nadbiskupija sveeano je proslavila svetkovinu Velike Gospe, a posebice je sveeano slavljeno u župama koje su posveaene Velikoj Gospi. Zadarski nadbiskup Ivan Pren?a u eetvrtak, 15. kolovoza ujutro je slavio misu u Gospinoj crkvi na velebitskoj visoravini Veliko Rujno iznad Starigrada, gdje su se i ove godine, kao i prethodnih, okupili planinari i mještani podvelebitskih mjesta.
Umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak predvodio je jutarnje misno slavlje u Škabrnji gdje su eetnici porušili crkvu Velike Gospe. U poslijepodnevnim satima nadbiskup Oblak predvodio je blagdansku misu u gradu Pagu.
Osijek
Osijek, 15. 8. 1996. (IKA) – Blagdan Uznesenja Marijina u osjeekim župama proslavljen je misnim slavljima i molitvama. Središnje misno slavlje u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla, gdje se euva i kip Gospe Aljmaške, prije podne predvodio je ?akovaeko-srijemski biskup koadjutor Marin Srakia. Okupljenim vjernicima biskup Srakia je izrazio nadu kako ae se iduae godine vjernici za blagdan Uznesenja Marijina okupiti u aljmaškom svetištu Gospe od Utoeišta. Biskup Srakia je podsjetio vjernike da u ?akovaeko-srijemskoj biskupiji ima 60 crkava i kapelica posveaenih Blaženoj Djevici Mariji, a u cijeloj Hrvatskoj eak 8.000. Aljmaški župnik u progonstvu Ante Markia govorio je o stradanju prognanika koji vea šest godina proslavljaju blagdan Velike Gospe u progonstvu. “Vratit aemo se u svetište Aljmaške Gospe dostojanstveno i tamo ostati”, rekao je župnik Markia, te se zahvalio prognanicima na strpljivosti. Prognanica iz Aljmaša Ružica Bajraktarevia izjavila je za IKU da se “nadala ove godine blagdan Velike Gospe proslaviti u Aljmašu”. Ona je izrazila i svoju želju da onoga dana kada ode u Aljmaš tamo i ostane, rekavši kako sve ove godine progonstva ima vjeru u povratak jer “spašen Gospin kip iz razrušenog svetišta govori da je ona s nama i da nas nikad nije napuštala”.
Nakon pet godina blagdanska misa u Kamenskom
Sveeanu euharistiju predslavio kardinal Franjo Kuharia
Kamensko, 15. 8. 1996. (IKA) – Prvi put nakon pet godina slavljena je euharistija u povodu blagdana Velike Gospe ispred porušenoga marijanskog svetišta u Kamenskom, nedaleko Karlovca. Sveeanu koncelebriranu euharistiju predslavio je s više sveaenika karlovaekoga kraja, zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia, a na slavlju se okupilo više od tri tisuae vjernika, kojima je akcija “Oluja” omoguaila povratak u njihove domove i u svetište. Na poeetku mise okupljene je pozdravio župnik iz Kamenskoga i prior pavlinskoga samostana o. Juraj Domšia, koji je i predvodio blagdansku procesiju kroz mjesto do improviziranoga oltara ispred kojega je postavljen eudotvorni kip Majke Božje, koji su u procesiji nosili mladi iz Vodostaja. U prigodnoj propovijedi kardinal Kuharia je govorio o Blaženoj Djevici Mariji kao uzoru i zaštitnici svakoga kršaanina, a posebno svake kršaanske obitelji. Govoreai o pravednome miru, zagrebaeki je nadbiskup posebno pozvao okupljene obitelji na zajednieku molitvu Bogorodici, kako bi ona bila euvarica doma da u njega ne u?e mržnja, psovka, nevjera ili bilo kakvo drugo zlo. Na blagdanskoj misi u Kamenskom bili su nazoeni i predstavnici karlovaeke županije i grada Karlovca.
Poreeko-pulska biskupija
Pula, 15. 8. 1996. (IKA) – Svetkovina Marijina Uznesenja na nebo sveeano je proslavljena u poreeko-pulskoj biskupiji. Središnja proslava bilo je misno slavlje u pulskoj katedrali iz 5. stoljeaa posveaenoj Uznesenju Marijinom, gdje je misu slavio poreeko-pulski biskup Antun Bogetia. Nakon mise, biskup je blagoslovio mozaik Blažene Djevice, dar župnika talijanske župe Toppe pored Udina Rudolfa Toncetia, koji je rodom iz Pule. Mozaik je postavljen kao sjeaanje svim sveaenicima koji su pastoralno skrbili u pulskoj katedrali.
U temeljito obnovljenoj crkvi sv. Ivana Evan?eliste u Velturi misno je slavlje predvodio tako?er biskup Bogetia, podijelivši pri tom i sakrament potvrde. U povodu blagdana Velike Gospe slavljena je misa i u novosagra?enoj grobnoj kapeli na Božjem Bolju pored Vižinade, jedinstvenom takvom objektu u Istri.
Proslava u Nedelišau
Nedelišae, 15. 8. 1996. (IKA) – Blagdan Velike Gospe posebno sveeano se slavi i u Pušeinama u župi Nedelišae gdje je misno slavlje predvodio mons. Ivan Horvat, župnik iz Samobora zajedno sa župnikom Pavlom Markaeem i više sveaenika, a pjevali su mladi iz Eakovca. Uoei samog blagdana prire?ena je trodnevnica od ponedjeljka, 12. kolovoza, do eetvrtka, 14. kolovoza. U ponedjeljak, 12. kolovoza, naveeer misu je slavio i propovijedao župnik iz Orahovice Me?imurske Milan Lonearia, u utorak, 13. kolovoza, gvardijan franjevaekoga samostana u Varaždinu fra Gordan Propadalo, a u srijedu, 14. kolovoza, župnik iz Novog sela na Dravi Josip Jankovia.
Crkva u Pušeinama, sagra?ena prije dvije godine, jedina je hodoeasnieka crkva u gornjome?imurskom dekanatu posveaena Majci Božjoj u Nebo Uznesenoj. Crkvu je prije dvije godine blagoslovio zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia.
Proslavljena zaštitnica zagrebaeke katedrale
Zagreb, 15. 8. 1996. (IKA) – Blagdan Velike Gospe sveeano je proslavljen u zagrebaekoj katedrali, koja je posveaena Uznesenju Blažene Djevice Marije. Tijekom cijeloga dana slavljene su euharistije, a središnje misno slavlje u 10 sati predvodio je, zajedno s više sveaenika, zagrebaeki pomoani biskup ?uro Kokša. U propovijedi je biskup Kokša istaknuo kako je katedrala kao majka svih crkava i svih svetišta u zagrebaekoj nadbiskupiji posveaena Bogorodici. Biskup je podsjetio kako je Marija osoba za drugoga, uvijek u službi spasenja, službenica Gospodnja u spasiteljskoj ljubavi za sve.
Za sam blagdan Velike Gospe brojni su se vjernici pripravljali sakramentom ispovijedi i redovitijim sudjelovanjem na euharistijama, a kao dar katedrali za proslavu njezina titulara postavljen je i posveaen kip Marije s djetetom na timpanonu katedrale.
Proslava u Mariji Bistrici
Marija Bistrica, 15. 8. 1996. (IKA) – Središnje euharistijsko slavlje u povodu blagdana Velike Gospe u zavjetnome marijanskome svetištu zagrebaeke nadbiskupije, Mariji Bistrici, predvodio je zagrebaeki pomoani biskup Marko Culej. Na misi se okupilo više tisuaa vjernika, Marijinih štovatelja iz me?imurskih, zagorskih, podravskih, moslavaekih, prigorskih i ostalih župa, predvo?enih svojim župnicima i sveaenicima.
Na blagdan Velike Gospe u Mariji Bistrici slavljene su euharistije u 6, 7.30, 9.15, 11, a završna blagdanska misa je u 19 sati. Nakon središnjeg misnoga slavlja prire?en je kulturno-umjetnieki program koji ae potrajati do 23 sata.
Kao središnje hrvatsko hodoeasnieko svetište Marija Bistrica se razvija od godine 1688, a papa Pijo XI dodijelio je, na molbu zagrebaekoga nadbiskupa Antuna Bauera, svetištu Majke Božje Bistrieke naslov bazilike.
Proslava u Svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu
Split, 16. 8. 1996. (IKA) – Ovogodišnja proslava Velike Gospe u splitskom Gospinom svetištu, u crkvi Gospe od Zdravlja, zapoeela je devetnicom. Središnje misno slavlje na sam blagdan, u eetvrtak, 15. kolovoza, predvodio je fra Ignacije Vugdelija koji se u propovijedi govorio o tradicionalnim pobožnostima hrvatskog puka prema Blaženoj Djevici Mariji.
Povijest tog svetišta poeinje god. 1729. kada je u tadašnjem predgra?u Splita podignut mali franjevaeki samostan. Sliku Majke Božje s Djetetom u narueju donio je veliki buditelj narodne svijesti u Dalmaciji fra Filip Grabovac, a slika je osobito slavna od vremena kuge što je harala god. 1731. Narod se utjecao Gospinoj pomoai i njezinoj je dobroti zahvaljivao za izbavljenje, i zato se ta slika, od god. 1736, službeno easti kao Gospa od zdravlja.
Proslava na Stupu
Sarajevo, 16. 8. 1996. (IKA) – Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljia predvodio je na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, 15. kolovoza, misno slavlje u sarajevskom naselju Stup. U spaljenome Gospinom svetištu na Stupu, pred oeuvanom Gospinom slikom, na zajednieku se molitvu okupio velik broj vjernika. Govoreai o Marijinom povjerenju, kardinal je rekao kako i vjernici žele imati takvo povjerenje i vjeru na kojoj bi gradili svoju snagu, te bili spremni obnavljati srušeno i spaljeno, boriti se za jednakopravnost i svakog eovjeka. Kardinal je istaknuo kako svi mi ne želimo živjeti iz mržnje, nego iz ljubavi, te je porueio svima koji optužuju i manipuliraju vjerskim osjeaajima da su nas “saeuvala naša svetišta i upravo u njima želimo obnoviti svoju snagu i osposobiti se za križ i žrtvu”.
Proslava u samostanu sestara karmeliaanki u Brezovici
Brezovica, 16. 8. 1996. (IKA) – U samostanu sestara Bosonogih karmeliaanki u Karmelu u Brezovici, misno slavlje na blagdan Velike Gospe predvodio je predstojnik Tiskovnog ureda Hrvatske BK i ravnatelj IKA-e dr. fra Ilija Živkovia, a propovijedao je fra Marko Japundžia. Fra Marko je u propovijedi govorio o smislu Marijina Uznesenja na nebo, te o važnosti hodoeašaa i eašaenju Gospe u hodoeašaima. Osvrnuo se i na Marijinu molitvu “Veliea” iz koje je izvukao tri Marijine vrline – Marija ponizna, Marija Majka i Marija Kraljica. Na misi je pjevao zbor sestara karmeliaanki.
Proslava na Koreuli
Koreula, 16. 8. 1996. (IKA) – Ovogodišnja proslava blagdana Velike Gospe na Koreuli zapoeela je trodnevnicom u crkvi sv. Nikole, a na sam blagdan, 15. kolovoza, središnje misno slavlje predvodio je koreulanski župnik Božo Banieevia. Nakon poslijepodnevnoga ophoda gradom, misno je slavlje bilo u crkvi sv. Nikole.
Svetište Vele Gospe od Otoka potjeee iz srednjeg vijeka. Gospa od Otoka bizantska je ikona iz Xlll-XlV. st. U to svetište hodoeastilo se još od XlV. st. pa sve do g. 1950. kada su komunisti svetište pretvorili u sportsko-turistieki centar, i tada je Gospina slika prenesena u koreulansku katedralu. Pobožnost Gospi od Otoka osobito je ojaeala od god. 1571. kada je uz Gospinu pomoa Koreula spašena od turskog osvajanja.
Proslavljen Gospin blagdan u Svetištu Majke Božje Kloštarske
Kloštar Ivania, 16. 8. 1996. (IKA) – Zagrebaeki pomoani biskup Juraj Jezerinac predslavio je središnje blagdansko misno slavlje, zajedno sa župnikom te župe Slavkom Bulajom, dekanom ivaniagradskog dekanata Jozom Aoriaem i više sveaenika, te velikim brojem vjernika, u drevnome svetištu Majke Božje u Kloštru Ivaniau. Uoei euharistije, bio je tradicionalni ophod. Za proslavu blagdana Velike Gospe vjernici su se i ove godine pripravljali trodnevnicom, koju je predvodio župnik fra Slavko Bulaja.
Prema pisanim spomenicima svetište Majke Božje postojalo je na tom mjestu u 13. stoljeau, a današnja župna crkva Uznesenja Marijina baroknoga je stila iz god. 1757. U crkvi se nalazi jedan od najstarijih Gospinih kipova u Hrvatskoj. Osobito u vrijeme blagdana Velike i Male Gospe vjernici su neprekidno u tijeku povijesti hodoeastili Kloštarskoj Gospi. Neki povjesnieari smatraju da je ono bilo jedno od najveaih hrvatskih prošteništa. Euvari Gospina svetišta su franjevci iz provincije Sv. Airila i Metoda, sa sjedištem u Zagrebu.
?akovaeko-srijemska biskupija
?akovo, 16. 8. 1996. (IKA) – Vjernici ?akovaeko-srijemske biskupije na sveean su naein proslavili blagdan Marijina Uznesenja. Za prognane štovatelje Ilaeke Gospe glavna hodoeasnieka misa bila je u Vinkovcima, a predvodio ju je ilaeki župnik Alojzije Asia.
Na slobodnom podrueju biskupije hodoeasnici su se sabrali u drevnim marijanskim svetištima Dragotinu u ?akovštini i Šumanovcima u županjskoj Posavini. U Dragotinu je sveeanu misu uoenicu u 22 sati predvodio ?akovaeko-srijemski biskup koadjutor Marin Srakia, a završnu, dnevnu, u 11 sati župnik iz Piškorevaca Šimo Domazet.
Marijansko svetište Šumanovac svake je godine bogatije sadržajem. Ono ima svoju povijest i tradiciju od 14. stoljeaa. Veeernju misu predvodio je župnik osjeeke župe sv. Luke Ivan Juria. Nakon mise slijedio je pripravljeni program puekih pobožnosti. Misu na dan svetkovine predvodio je duhovnik bogoslova ?akovaekoga Bogoslovnog sjemeništa Ivan Šešo.
Velika Gospa sveeano se slavila u svima župama, a napose u Brodskom Vinogorju, mladoj slavonskobrodskoj župi, koja je i posveaena Marijinom Uznesenju. Sveeanu dnevnu misu predvodio je ?akovaeko-srijemski biskup Airil Kos.
Trogirski dekanat
Trogir, 16. 8. 1996. (IKA) – Posljednjih šezdesetak godina nije tako sveeano bio proslavljen blagdan Marijina Uznesenja u trogirskom dekanatu, kao ove godine. Devetnica s krunicom i litanijama moljena je u svim župnim crkvama da bi misa uoenica bila uprilieena u najstarijem trogirskom zavjetištu u crkvi Gospe od Demunta (Gospe od Brda), ove godine obnovljenoj i za Blagovijest otvorenoj Gospinim štovateljima. Misu uoenicu u toj crkvi predvodio je župnik trogirske župe Gospe od An?ela, kojoj i crkva pripada, don Vlado Strkia koji je s mnoštvom vjernika molio Kraljicu obitelji da zaštiti sve, a posebice mlade od poroka našeg vremena – droge, alkohola i nemorala. Uoenicu su uvelieali mališani, sudionici nedavno održanoga djeejeg festivala “Trogirski cimbal” koji su na središnjem gradskom trgu Ivana Pavla II. za roditelje i goste uprilieili koncert posveaen blagdanu Velike Gospe.
Na blagdan je u spomenutoj crkvi prvu misu u 6 sati predvodio dekan trogirskog dekanata don Tomislav Aubelia, a u 8 sati župnik don Vlado. Po stoljetnoj tradiciji oci dominikanci su u 9 sati priredili ophod s Gospinim kipom nakon kojeg je slavljeno misno slavlje u crkvi sv. Dominika. Trogirska katedrala bila je stjecište vjernika na velikoj koncelebriranoj misi u 10,30 sati.
Sveeano je bilo i u segetskoj župi Gospe od Ružarija, te u Slatinama na otoku Eiovu gdje je ophod s Gospinim kipom i misno slavlje predvodio prefekt splitskog Sjemeništa don Josip Dukia zajedno s domaaim župnikom don Stankom Pejarom i don Stipom Žurom.
Proslava u Zadru
Zadar, 16. 8. 1996. (IKA) – Zadarski nadbiskup Ivan Pren?a predvodio je veeernju koncelebriranu euharistiju u povodu blagdana Velike Gospe u svetištu Gospe Maslinske, u Blafuži u Zadru. U svojoj je propovijedi zadarski nadbiskup, uzimajuai Mariju za primjer, istaknuo kako “nije vrijeme za pesimizam i odustajanje, vea treba svjedoeiti kršaansku vjeru u svijetu, jer smo sol zemlje i svjetlost svijeta”.
Na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u svetištu se okupilo više tisuaa vjernika oko slike eudotvorne Gospe Maslinske, koju Zadrani easte još od 1350. godine. Župnik i euvar svetišta don Ivica Mustaa u svojem je pozdravnom govoru prije mise rekao, kako se crkva prvi put spominje god. 1188, a zapoeela je i gradnja nove crkve u toj župi.
Proslava u zagrebaekim Remetama
Zagreb, 16. 8. 1996. (IKA) – Nekoliko tisuaa hodoeasnika iz Zagreba i okolice pohodilo je jueer, na blagdan Velike Gospe, svetište Majke Božje Remetske, zagovornice Hrvata, pred eijim se likom još od god. 1250. okupljaju vjernici i doga?aju eudesna ozdravljenja. Središnje misno slavlje predvodio je zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia. Kardinal je pozvao vjernike da povjere svojoj Majci sve brige, tjeskobe, nade, molitve, obitelji i cijelu našu domovinu. U svojim molitvama kardinal se prisjetio i hrvatskih branitelja i prognanika, kao i onih koji Boga traže, a teško ga nalaze ili ga još uvijek ne nalaze.
Proslava u Vrpolju
Vrpolje, 16. 8. 1996. (IKA) – U najveaem Gospinom svetištu u šibenskoj biskupiji, u Vrpolju, okupilo se, na blagdan Gospina Uznesenja, nekoliko tisuaa vjernika iz šibenskog kraja i drugih okolnih mjesta da proslavi dan svoje nebeske zaštitnice Gospe Vrpoljaeke Eudotvorne. Središnje misno slavlje predvodio je šibenski biskup Sreako Badurina. Biskup je pozvao vjernike da uzmu Mariju, Isusovu i našu Majku, za uporište kako bi ostvarili svoje životne odgovornosti. U propovijedi se prisjetio teških ratnih stradanja i razaranja u svojoj biskupiji, ali “oslobo?enje i povratak života u raseljena mjesta vratio mi je nadu u bolje sutra”, rekao je biskup i zakljueio da su pred nama još teške odgovorne zadaae i pozivi.
Blagdan Gospina Uznesenja u Me?ugorju
Me?ugorje, 16. 8. 1996. (IKA) – Za ovogodišnju proslavu Gospina Uznesenja u svetištu Kraljice Mira u Me?ugorju okupilo se oko deset tisuaa vjernika iz domovine i inozemstva. Središnje misno slavlje predvodio je fra Branimir Musa. U svojoj propovijedi fra Branimir je rekao kako zemaljsku majku poznajemo po žrtvi i ljubavi koje je utkala u nas, a Nebesku majku prepoznajemo po onome što je ueinila za nas u prošlosti.
Velika Gospa u Sinju
Sinj, 16. 8. 1996. (IKA) – Sveeanim ophodom sa slikom Gospe po sinjskim ulicama do Trga cetinske krajine zapoeela je središnja proslava Vele Gospe u Sinju, gdje je središnje misno slavlje predvodio splitsko-makarski nadbiskup Ante Juria zajedno s provincijalom fra Pavlom Žmirom, sinjskim gvardijanom fra Eugenom Poljakom i više sveaenika. Na poeetku misnog slavlja sve nazoene hodoeasnike, posebice predstavnike državnih i županijskih vlasti, pozdravio je fra Eugen Poljak. U propovijedi se nadbiskup Juria posebice osvrnuo na duhovnu obnovu eovjeka istaknuvši kako nas Marija potiee na obraaenje, pokoru, molitvu, te poziva da prestanemo vrije?ati Boga, jer je odviše vrije?an. “O tome ovisi naša buduanost. U nama nikada ne smije prevladati malodušje, bez obzira koliko smo grešni. Majka nam je utjeha, vodi nas izvoru milosr?a i spasenja svome Sinu”, rekao je, izme?u ostalog, splitsko-makarski nadbiskup. Na kraju mise, tradicionalno je Gospinom slikom blagoslovljen grad i sinjska krajina.
I ove su se godine sinjski vjernici za proslavu blagdana Velike Gospe pripravljaju devetnicom; jutarnja bogoslužja predvodio je misionar fra Draško Teklia, a veeernja ravnatelj sinjskog sjemeništa fra Ivica Udovieia.
Vea stoljeaima Majci Božjoj, na eiji je zagovor g. 1715. od turskog osvajanja spašen grad Sinj, hodoeaste vjernici iz svih hrvatskih krajeva. Gospina slika donesena je iz Rame još g. 1686. kada su je ramski franjevci, bježeai pred Turcima, ponijeli sa sobom u Sinj, gdje je eudotvorna slika i ostala i kamo svake godine za blagdan Velike Gospe hodoeasti mnoštvo vjernika.
Proslava na Trsatu
Trsat, 16. 8. 1996. (IKA) – Na sam blagdan Velike Gospe mise su na Trsatu slavljene u 6, 7, 8, 9, 10, 11.30, 16 i 19 sati. Banjolueki biskup Franjo Komarica predvodio je u marijanskom svetištu na Trsatu hodoeasnieko misno slavlje u 10 sati u samostanskom vrtu, a veeernju blagdansku euharistiju u samostanskom vrtu slavio je kreki biskup i apostolski upravitelj rijeeko-senjske nadbiskupije Josip Bozania. Svim hodoeasnicima u trsatsko svetište i štovateljima Majke Božje besplatan prijevoz osigurao je “Croatia osiguranje – Filijala Rijeka” linijama gradskog autobusa “Autotroleja”.
Proslavi blagdana Velike Gospe u Marijinu svetištu na Trsatu prethodi trodnevnica koja je zapoela u ponedjeljak, 12. kolovoza misom u 19 sati, a završila u srijedu, 14. kolovoza, misnim slavljem u 19 sati. Blagdansku trodnevnicu predvodio je generalni vikar banjolueke biskupije dr. Miljenko Anieia. Na završetku trodnevnice održao se sveeani ophod s eudotvornom slikom Majke Milosti – Gospe Trsatske kojeg je vodio franjevaeki provincijal fra Lucije Jagec.
Svetište Gospe Trsatske na Trsatu iznad Rijeke je najstarije hrvatsko marijansko svetište, a poeeci mu sežu u 13. stoljeae kada se od godine 1291. tamo easti Nazaretski dom Svete Obitelji. Eudotvorna Bogorodieina slika na Trsatu, koju je svetištu poklonio papa Urban V, easti se od godine 1367. Do svetišta na Trsatu dolazi se Trsatskim stubama – najveaim proštenjarskim stubama na svijetu. Prvih 128 stuba izgradio je, kao svoj zavjet, branitelj Klisa od Turaka Petar Kružia, a preostalih 433 (što ukupno eini 561) izgradio je zapovjednik Brinja u Lici barun Gabrijel Aichelburg.
Proslava u Splitu
Split, 16. 8. 1996. (IKA) – Središnja proslava svetkovine Marijina Uznesenja u Splitu, zapoeela je prijenosom slike Gospe od Poljišana u katedralu sv. Duje, te sveeanim misnim slavljem.
Pred Gospinom slikom izmjenjivali su se vjernici u molitvama sve do 18,30 sati kada je od katedrale pošao veliki zavjetni ophod do svetišta u Poljišanima, gdje je misno slavlje u crkvenom dvorištu sa splitskim sveaenicima predvodio splitsko-makarski nadbiskup Ante Juria. U propovijedi je nadbiskup Juria pozvao mnoštvo okupljenih vjernika na zahvalu Bogu što vea godinama ponovno svetkuju Veliku Gospu zavjetnim ophodom i euharistijskim slavljem. “Osim zahvale, potrebna nam je i nadalje Gospina pomoa, jer i nakon ‘Oluje’ nisu prošle oluje koje prijete našim obiteljima, narodu i Crkvi, te koje nas zarobljavaju poganskim i potrošaekim ozraejem. U pogibelji smo da imamo više ljudskih žrtava u miru nego u ratu. Predstoji nam i dalje borba sa silama tame za slobodu djece Božje. Valja proai mnoge kušnje i nevolje do kraljevstva nebeskog, a to aemo uspjeti ako se vratimo svom izvoru, svojoj najvjernijom Odvjetnici. U našoj prošlosti imamo za to mnogo primjera, stoga ustrajmo u molitvi, uvedimo ponovno Gospinu krunicu u svoje obitelji. Marija nas uei da velieina eovjekova Bogu reai da. ‘Evo službenice Gospodnje!’ – njezin je slobodan odgovor. Nesreaa je eovjekova Bogu reai ne. To je put ropstva, anarhije. Prokletstvo i propast zapoeeli su otkazivanjem posluha Bogu. Koliko god sloboda da ne poštujemo Božji zakon u poeetku donosila trenutno zadovoljstvo, njezin konaeni ishod jest pakao. A narod povezan sa svojim izvorom nikad neae nestati, jer ljubav prema Bogu i Gospi zalog je njegova opstanka. Živeai po vjeri stvaramo sigurnu buduanost, a naš je konaeni cilj postiai vjeenu slavu na nebu. Svetkovina Uznesenja Marijina ukazuje nam da nam je namijenjena vjeena radost. Stoga se molimo majci da ostanemo trajno vjerni i Bogu zahvalni. Svoju poticajnu rijee, ispred svih vjernika”, rekao je nadbiskup Juria, te je zakljueio propovijed molitvom Gospi “Pod tvoju se obranu utjeeemo”.
U povodu blagdana Velike Gospe nadbiskup Juria je uputio okružnicu u kojoj je istaknuto da smo taj blagdan s pravom nazvali Velika Gospa, jer se tog dana sjeaamo vjerske istine da je Gospodin uz druge velike odlike i milosti što ih je Mariji iskazao, dodao i onu konaene proslave, uznesena tijelom i dušom, te okrunio eašau Kraljice neba i zemlje. “To je razlog i našega velikog pouzdanja u njezin zagovor i pomoa. To su pouzdanje naši pre?i izražavali, posebice u teškim trenucima, velikim ophodom s likom naše Majke, nazvanom Gospe od Poljišana. Taj stoljeaima održavan ophod obnovljen je uspostavom slobode u našoj domovini. I ove ae godine taj ohod biti najprije znak naše zahvalnosti Gospi od Poljišana, euvarici grada Splita, za posebnu zaštitu što je oeuvala naš grad od ratnih razaranja i što nam je pomogla obraniti domovinu i narod od uništenja. Svjesni smo da nam i dalje prijeti pogibelj od glavnog neprijatelja, sotone, koji nas pukušava uništiti kao narod nemoralom, drogom, alkoholom, rasulom obitelji, uništavanjem mladeži, razdorom, sva?om. Mi smo slabi, ali vjerujemo u Marijinu majeinsku ljubav i moanu zaštitu. Stoga ae naš hod u ophodu za križem, prateai Majku, biti izraz i vapaj vjere djece koja se u nju uzdaju, mole i vape: ‘Ti znadeš najbolje sve naše nevolje, spasi nas!'”, istiee splitsko-makarski nadbiskup u poruci za svetkovinu Velike Gospe.
Proslava blagdana diljem Hercegovine
Mostar, 16. 8. 1996. (IKA) – Gospina svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo sveeano je proslavljena diljem Hercegovine. Najsveeanije bilo je u Širokom Brijegu, gdje se za svetkovinu pripremalo devetnicom. Uoei svetkovine, 14. kolovoza, gradom je prire?ena procesija u kojoj je sudjelovalo oko deset tisuaa vjernika, a misno slavlje nakon procesije predvodio je dr. fra Slavko Barbaria. Na samu svetkovinu, 15. kolovoza, središnje misno slavlje predvodio je fra Bonifacije Barbaria, koji je propovijedao o Mariji Majci, Majci Kristovoj, Majci Crkve i Majci našoj. Osim na Širokom Brijegu Gospin blagdan je proslavljen i u Me?ugorju, Posušju, Seonici, Gorancima i Lisicama.
Proslava u Dubrovniku
Dubrovnik, 16. 8.1996. (IKA) – Nakon jutarnjih blagdanskih misnih slavlja u katedralnoj crkvi Gospe Velike dubrovaeki madrigalisti održali su koncert “Pjevajmo Mariji”. Koncelebrirano euharistijsko slavlje u veeernjim satima predvodio je dubrovaeki biskup Želimir Puljia. Slijedio je ophod kroz grad i gradsku luku s likom Gospe od Porata, gdje je podijeljen blagoslov ribarima, pomorcima, barkama i brodovima.
Trodnevnicu uoei blagdana predvodio je župnik iz Zatona i Orašca, fra Emanuel Juria