Istina je prava novost.

UMRO HRVATSKI DJELATNIK U RIMSKOJ KURIJI MONS. MARIO PAVAT

Karojba, 26. 7. 1996. (IKA) - Dugogodišnji službenik u Rimskoj kuriji u Kongregaciji za bogoslužje i disciplinu sakramenata mons. Mario Pavat preminuo je u Rimu 21. srpnja, te je pokopan 25. srpnja, na groblju rodne župe u Karojbi. Sprovodne obrede i za

Karojba, 26. 7. 1996. (IKA) – Dugogodišnji službenik u Rimskoj kuriji u Kongregaciji za bogoslužje i disciplinu sakramenata mons. Mario Pavat preminuo je u Rimu 21. srpnja, te je pokopan 25. srpnja, na groblju rodne župe u Karojbi. Sprovodne obrede i zajednieku misu za pokojnika predvodio je poreeko-pulski biskup Antun Bogetia, zajedno s 50-tak sveaenika. U propovijedi, biskup Bogetia govorio je o pokojnikovoj privrženosti Crkvi i dobrotvornosti iskazanoj rodnom kraju i župi Karojba. Oproštajni govor održao je generalni vikar mons. Marijan Bartolia, a župnik Atilije Krajcar osvrnuo se na pokojnikovu brigu i pomaganje rodnoj župi, u koje se ubraja i novosagra?ena crkvica u east Kraljici Mira u Kamenoj Vasi.
Oproštajna misu zadušnica, u kojoj su sudjelovali brojni kardinali, biskupi, sveaenici i redovnici te vjernieki puk, slavljena je 23. srpnja u vatikanskoj župnoj crkvi sv. Ane. Misu je predvodio biskup Gernardo M. Angelo, tajnik Kongregacije za bogoslužje i disciplinu sakramenata. “Imao je nepokolebljivu vjeru, besprijekornu ljubav prema Crkvi, neospornu vjernost i sinovsku privrženost Svetom Ocu, i na kraju jak i ponosan znaeaj hrvatskog roda, eijom se pripadnošau dieio”, istaknuo je u propovijedi biskup Angelo.
Mons. Mario Pavat ro?en je u Karojbi (Kamena Vas) kao osmo od jedanaestero djece 26. studenoga 1924. Buduai da nije bilo moguanosti da se školuje u koparskom sjemeništu, školovao se i završio gimnaziju u Družbi “Malo djelo Božje Providnosti”, u talijanskom gradiau Bra kod Torina, te bogosloviju u Veneciji.
Za sveaenika je zare?en u Pazinu 6. rujna 1953. Mladu misu imao je u svojoj rodnoj župi. Biskup mu je zatim povjerio pastoralnu službu u biskupiji, ali mu komunistieke vlasti nisu dozvolile da tu prebiva, te su ga protjerali s obrazloženjem da nema državljanstvo. U Rimu se nastanio u Hrvatskom zavodu sv. Jeronima kao sveaenik poreeko-pulske biskupije te je na Papinskom sveueilištu Gregoriani upisao crkveno pravo. Godine 1959. doktorirao je temom “Tridentinska reforma klera u biskupijama Poree i Pula”. U službu Svete Stolice stupio je g. 1960. Nakon što je umirovljen u sijeenju 1995, imenovan je savjetnikom u Kongregaciji za bogoslužje i disciplinu sakramenta, gdje je i radio, te je imenovan poeasnim komornikom, papinskim prelatom i apostolskim protonotarom ‘supra numerum’. Uz službu pri Svetoj Stolici, bio je vjeroueitelj u višim razredima ueiteljske i tehnieke škole “Santa Maria dell’Orto” i u srednjoj državnoj školi “Giovanni Pascoli” u Rimu. U Hrvatskom zavodu sv. Jeronima bio je elan upravnog odbora.
Poeetkom ove godine teže je obolio, operiran je i otpušten na kuanu njegu. No, zdravstveno stanje mu se naglo pogoršalo, pao je u komu i ostao u takvom stanju sve do preminuaa.