Rijeka, 16. 6. 1996. (IKA) – U povodu blagdana sv. Vida, zaštitnika grada Rijeke i rijeeko-senjske nadbiskupije, te proslava 700 obljetnice rijeekoga Eudotvornog raspela, slavljeno je 15. lipnja u Rijeci sveeano misno slavlje. Slavlje je predvodio zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia, zajedno s krekim biskupom i odnedavno apostolskim administratorom rijeeko-senjske nadbiskupije Josipom Bozaniaem, zadarskim nadbiskupom Ivanom Pren?om, šibenskim biskupom Sreakom Badurinom, poreeko-pulskim biskupom Antunom Bogetiaem, umirovljenim rijeeko-senjskim nadbiskupom Josipom Pavlišiaem, te sedamdesetak sveaenika. Bili su nazoeni i predstavnici državne i mjesne vlasti: predsjednica Županijskog doma Sabora RH dr. Katica Ivaniševia, predstavnici primorsko-goranske županije, rijeeki gradonaeelnik Slavko Linia, te brojni uzvanici i gosti. Prije misnog slavlja, hodoeasnici su u katedrali sv. Vida odali poeast Eudotvornom raspelu, koje se ondje na glavnom oltaru euva i easti. U 10 sati poznata vrbnieka bratovština Kapari predvodila je staru pjesmu “Pojubicu”. Nakon toga ophod je iz katedrale krenuo na Korzo, gdje je bilo pripravljeno mjesto za misu. Na poeetku sve nazoene je pozdravio biskup Bozania istaknuvši važnost proslave blagdana sv. Vida i proslavu 700. obljetnice Eudotvornog rapela, kojima se obilježava pastoralna godina koja je u tijeku. Generalni vikar rijeeko-senjske nadbiskupije dr. Mile Bogovia proeitao je poruku i eestitku, koju je rijeeko-senjski nadbiskup Antun Tamarut uputio vjernicima s bolniekog lijeeenja u Opatiji. Nadbiskup Tamarut zahvalio je kardinalu Kuhariau koji je preuzeo vo?enje središnje proslave blagdana i biskupu Bozaniau na pomoai u upravi nadbiskupije, te istaknuo: “Mi smo ove jubilarne godine, posebno na hodoeašaima u našoj katedrali kroz korizmu, mnogo govorili i razmišljali o otajstvu Kristova križa. Ali od rijeei je trebalo prijeai na djela, te proživljavati to otajstvo u našem svagdašnjem životu. U tom smislu kao da je dolikovalo da prvi duhovni pastir rijeeko-senjske nadbiskupije to primjerom pokaže i da se u ovoj velikoj obljetnici Eudotvornog raspela upravo on više suobliei Kristovom križu. Ležeai na bolesniekom krevetu,vezan medicinskim vezovima za obje ruke, doživljavao sam sama sebe bliže Kristovom križu nego ikad prije. Upravo sam se tada trudio ponavljati u vjeri rijeei velikog apostola Pavla: ‘Radujem se dok trpim za vas i u ovom svom tijelu dopunjam što nedostaje mukama Kristovim za Tijelo njegovo, za Crkvu’ (Kol 1,24); a ja sam dodavao za rijeeko-senjsku nadbiskupiju. Osjetio sam kako je trpljenje s Kristom spasonosno, kako nas ono proeišaava i kako nas pripravlja na proslavu s Kristom u njegovu kraljevstvu.”
Kardinal Kuharia posvetio je propovijed otajstvu Kristova križa, Kristovoj otkupiteljskoj žrtvi, istaknuvši: “Križ je na planetu Zemlji uspostavljen svojom vertikalom i horizontalom. Vertikala križa povezuje nebo sa zemljom, Boga s eovjekom i eovjeka s Bogom. Ona je usa?ena u zemlju i u svaku povijest da bi bila usa?ena u svako ljudsko srce. Horizontala križa je zagrljaj, raširene ruke raspetog da bi zaustavile svakoga eovjeka na putu propasti, da bi ga zagrile opraštanjem, milosr?em i ljubavlju, da bi svaki eovjek bio vraaen u prijateljstvo s Bogom, u ljubavi prema Bogu. Te ruke ne žele samo zagrliti eovjeka pojedinca, nego i ljudsko zajedništvo da ljudi u Kristu, u znaku njegova križa, u ljubavi njegova srca, budu jedni drugima prijatelji, pomoanici, zaštitnici.” Zagrebaeki nadbiskup podsjetio je na vea 700 godina štovanja rijeekoga Eudotvornog raspela, te istaknuo kako je svakome eovjeku križ poruka i ljubav, poziv na obraaenje. Spomenuo se i mueenika, koji su bila proganjani radi Krista, kojim ima mnogo, posebice na našim prostorima u ovom stoljeau, kazavši kako ih Crkva “u tijeku cijele svoje povijesti pamti kao uzvrat ljubavi raspetom Kristu”, te kako je njihovo mueeništvo ljubav do kraja. Kardinal Kuharia posebno se obratio mladima istaknuvši kako u ovom svijetu ne mogu živjeti bez hrabrosti, bez samopoštovanja, bez svijesti vlastitog dostojanstva, te porueio neka budu svjesni svoje vrijednosti i neka u sebi spase sliku Božju. “Obiteljima porueujem kako se ne može živjeti bez otajstva križa, vjere i ljubavi, ako se ne moli svaki dan, ne susreae s Bogom u vjeri i molitvi. Neka svaka katolieka obitelj zajedno moli i nedjeljom slavu misu. To ae biti zalog obnove, znak da našu domovinu gradimo na temeljima Kristove ljubavi i istine”, rekao je na kraju propovijedi kardinal Kuharia. Središnje misno slavlje završilo je ophodom do katedrale sv. Vida. Veeernje misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Pren?a u rijeekoj prvostolnici.
Proslava je zapoeela vea u srijedu, 12. lipnja u 18 sati, iznošenjem zastave, himnom i limenom glazbom “Trsat”, nakon eega je don Božo Grbeš predvodio misno slavlje zapoeevši tako trodnevnu duhovnu pripravu. Na misama se propovijedalo o križu trpljenja i mueeništvu, križu i svjedoeanstvu, te o križu u u svjetlu uskrsnuaa. U povodu blagdana sv. Vida istog se dan u katedrali održao koncert, na kojem je nastupio zbor i orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, a izveo je, po prvi puta u Rijeci, Schubertovu misu. O. Stanko Dodig predvodio je misu u eetvrtak, 13. lipnja u 18 sati, a koncert u katedrali izveo je Collegium Musicum Fluminense. Misu u petak, 14. lipnja predvodio je mr. Ivan Jurasia. Toga je dana u HNK Ivana pl. Zajca u 19 sati održana je sveeana sjednica gradskog vijeaa, na kojoj su podijeljene nagrade Grada Rijeke. Istoga dana zapoeeo je i znanstveni skup Bogatstvo vremena prošlog o prošlosti grada Rijeke. Dani sv. Vida trajali su od srijede do nedjelje, od 12. do 16. lipnja. Održani su brojni dobrovoljni pothvati, koje je pokrenuo Odbor za proslavu, te športske i kulturne priredbe, kao i brojni sadržaji za djecu i mlade, a u sve se aktivnosti ukljueila i Zajednica Talijana.