Zagreb, 3. 6. 1996. (IKA) – “Razumije se da Crkva neae sura?ivati ni u eemu što bi odisalo rasizmom ili nacionalizmom, omalovažavanjem i žigosanjem drugih kultura, religija i naroda, podizanjem zidova i produbljivanjem jazova izme?u europskog Zapada i europskog Istoka”, istiee se u redakcijskom komentaru hrvatskog katoliekog tjednika “Glas Koncila”, od nedjelje, 2. lipnja 1996. Taj se komentar osvrnuo na sjednicu Predsjedniekoga vijeaa koja se je na poziv predsjednika Franje Tu?mana održala 25. i 26. svibnja. Predmet skupa bio je me?unarodni položaj Republike Hrvatske, posebno u vezi s europskim integracijama, a neposredni povod odbijanje primanja Republike Hrvatske u Vijeae Europe. Kao izvanredni gosti na tom skupu predsjednikovom su se pozivu odazvali vodeai ljudi gotovo svih važnih oporbenih stranaka, tako?er mnogi struenjaci politiekih, ekonomskih i financijskih znanosti, te javni djelatnici, me?u kojima i glavni urednik “Glasa Koncila” Ivan Miklenia, i glavni urednik Informativne katolieke agencije Zagreb Živko Kustia. U osvrtu na taj skup, Glas Koncila u komentaru istiee da se Crkva zauzima za oeuvanje i promicanje nacionalnih i kulturalnih identiteta, ali da odbacuje svaki ekstremni nacionalizam: “Razlikovati se od drugih ne znaei druge ponižavati, saobraaati s drugima ne znaei sebe nijekati. Zato se suvremena Katolieka Crkva cijelim svojim utjecajem zauzima za europske integracije u kojima se narodi i države neae izmiješati i jedne u druge pretopiti, nego složno sura?ivati euvajuai svaki svoj identitet i obogaaujuai druge svojim vrijednostima”.
Govoreai na tom sastanku Predsjedniekog vijeaa, katolieki novinar i publicist Živko Kustia posebno je istaknuo da hrvatskim katoliekim djelatnicima “ne pada na pamet prihvatiti misao o državnoj Crkvi ili crkvenoj državi, nego o Crkvi koja u tom narodu živi zajedno sa sunarodnjacima i sugra?anima drugih vjerovanja i uvjerenja, koja tome narodu služi nikome ne nameauai svoju vjeru”. Tako?er je upozorio kako u hrvatskom politiekom životu i ekstremna ljevica i ekstremna desnica nastoje s Crkvom manipulirati zlorabeai njezine kritike odre?enih pojava u javnom životu u vlastite politieke svrhe. Zato se Crkva mora uporno boriti za prostor nezavisne kritienosti, “jer samo se s otvoreno kritiekim stavovima postiže povjerenje i katoliekih krugova u Europi i u svijetu”.