Mariazell, 1. 6. 1996. (IKA) – Dijalog Katolieke Crkve u Europi danas i sutra stoji u središtu 26. plenarnog zasjedanja predsjednika Europskih biskupskih konferencija (CCEE), koje je zapoeelo 30. svibnja pod vodstvom predsjednika CCEE praškog nadbiskupa kardinala Miloslava Vlka u štajerskom marijanskom svetištu Mariazell, a završava 2. lipnja. Na zasjedanju su nazoeni i predsjednik Hrvatske BK zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia sa svojim tajnikom Ivanom Godinom, te predsjednik BiH BK sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljia zajedno s tajnikom Ivom Tomaševiaem.
Drugog dana zasjedanja, 31. svibnja, jedna od toeaka bilo je i stanje i pothvati CCEE u Hrvatskoj i BiH. O stanju u Hrvatskoj podnio je izvješae predsjednik HBK kradinal Franjo Kuharia, podsjetivši europske biskupe na stav Katolieke Crkve u Hrvata za vrijeme ratnih stradanja, rekavši kako je “Crkva uvijek propovijedala protiv mržnje i osvete. Pozivala je sve gra?ane da budu raspoloženi za pomirenje i opraštanje i da ne eine nikakvog nasilja iz osvete, makar su žrtve nasilja. Obrana vlastitog života, prava i slobode moralno je opravdana, ali mora biti u granicama moralnih normi da se i u ratu poštuje dostojanstvo ljudske osobe i tu?a imovina. Bilo je neizbježivih individualnih slueajeva osvete, ali to nije bio sistem nasilja, a protiv takvih slueajeva smo uvijek javno izricali osude. Uvijek smo isticali da svaki eovjek, bez obzira na nacionalnost, etnieku pripadnost, vjersko uvjerenje, ima pravo biti poštivan u svom dostojanstvu. Na tom inzistiramo i poslije oslobo?enja okupiranih teritorija”. Iznio je i statistiku ošteaenih, porušenih i uništenih crkvenih gra?evina, te se osvrno i na problem povratka, koji ide polako i teško, “jer su potrebna velika noveana sredstva, prijeti povratnicima opasnost od mina”, te problemu Crkve koja nastoji obnoviti vjerski život u župama, u kojima nema prostora za oživljavanje liturgijskog života i za život sveaenika. Kardinal je govorio i o stanju SPC i srpske manjine u Hrvatskoj na bivšim okupiranim, a sada oslobo?enim podruejima, rekavši: “Što se tiee pravoslavnih crkvi i srpskih kuaa, hrvatska ih vojska nije dirala. Me?utim, kad je završena vojna akcija, nastupili su pojedinci i grupe koji su pljaekali srpske kuae i palili, eak i ubili stanovit broj Srba, koji nisu pobjegli. To su bila kriminalna djela protiv kojih smo prosvjedovali. Državna je vlast zaustavila te zloeine. Ipak se nije radilo o sustavnom uništavanju, kao što se sustavno uništavalo katolieke crkve i hrvatske kuae pod okupacijom. Sada vea tisuae odbjeglih Srba traže dozvolu za povratak na svoje, i te se molbe pozitivno rješavaju. Naše je naeelo da svaki eovjek ima pravo – bio on Hrvat, Srbin, Musliman ili koje druge pripadnosti – vratiti se na svoje gdje je ro?en, gdje mu je bilo prebivalište. Pravoslavne crkve na podrueju Republike Hrvatske redovito nisu rušene, ali je nekoliko njih ipak srušeno iz osvete. Ne posjedujem toenu statistiku”.
“Radi vrlo eeste krive predstave u sredstvima javnog priopaavanja i drugdje, napominjem da SFR Jugoslavija više ne postoji jednako kao što više ne postoje Austro-Ugarska i Eehoslovaeka ili Rimsko i Otomansko carstvo. Zato nema potrebe govoriti o ex Jugoslaviji. Raspadom SFR Jugoslavije nastale su konkretne i od me?unarodne zajednice priznate zemlje: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija, te ‘de facto’ priznata Jugoslavija. Osim toga, rat se nije vodio u svim ovim zemljama, nastalim raspadom SFR Jugoslavije, nego samo u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj. U novonastalim državama Sloveniji, Hrvatskoj i BiH formirane su samostalne biskupske konferencije”, istaknuo je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljia u svojemu izlaganju. Sarajevski je nadbiskup predstavio dokumente BK BiH, te se osvrnuo na tragienost ratnih stradanja u toj državi. Kao poseban znak nade za opstanak Hrvata i katolika na tome podrueju, kardinal je istaknuo otvaranje katoliekih centara te škola, rekavši kako Crkva želi što prije postizanje pravednoga mira koji ae omobuaiti stanovnicima BiH “da žive od svojega rada, a ne od humanitarne pomoai”. Kardinal se izjasnio i protiv ozakonjena prava jaeega i etniekoga eišaenja, protiv unitarne BiH u kojoj bi glavnu vlast imao muslimanski narod, te protiv principa jedan eovjek, jedan glas koji je vea vi?en u bivšoj Jugoslaviji a majorizacijom je nijekan identitet. Zahvalivši se svima za pomoa koju su do sada slali u BiH, predsjednik BK BiH rekao je da je tamošnja Crkva “otvorena za ekumenski i me?ureligijski dijalog uz poštivanje drugih, ali i uspostavljanje odnosa na jednakopravnoj osnovici”, te je pozvao zemlje Zapada “da u svakom smislu pomognu opstanak i pozitivno djelovanje” Katolieke Crkve u Bosni i Hercegovini