Filipini, 19. 5. 1996. (IKA) – “Drugo savjetovanje o pastorizaciji migranata u Aziji” završilo je u subotu, 18. svibnja, na Filipinima. Skup su priredili Papinsko vijeae za dušobrižništvo putnika i selilaca na eelu s nadbiskupom Chelijem i Me?unarodna katolieka komisija za migracije (ICMC) iz Ženeve predvo?ena s predsjednikom Michaelom Whiteleyjem, a uz potporu Caritasa Internationalis iz Rima. Na savjetovanju je bilo rijeei ponaprije o migracijama na samim Filipinima, kao i na cijelom azijskom podrueju, te je u skladu s time donesen zakljueni dokument u kojem su sudionici pozvali Crkvu u Aziji da se više zauzme za ljudska prava migranata, posebice za njihove obitelji, za ugrožene žene, za izbjeglice u kampovima, potieuai njihov povratak. Dane su preporuke što bi po socijalnom i pastoralnom pitanju trebalo poduzeti u biskupijama, župama i na nacionalnom planu i u širim podruejima. Posebno je istaknuta ekumenska suradnja, zajednieki pothvati sa specijaliziranim agencijama Ujedinjenih naroda, te bolja iskorištenost obavijesnih sredstava u svrhu davanja informacija o migracijskim kretanjima u pojedinim zemljama.
Eesto je spominjana einjenica da se na azijskom kontinentu samo Filipini mogu smatrati katoliekom zemljom, jer je 80% filipinskog pueanstva katolieko. Nešto je jaea nazoenost Crkve u Južnoj Koreji i Tajvanu, dok su katolici u divovskim državama Kine i Indije neznatna manjina. Ta einjenica uvjetuje i taktieki pristup Crkve i prema problematici migracije, katkad u strahu da se stanje ne pogorša, posebice u islamskim zemljama.
Na savjetovanju se govorilo i o iskustvima s drugih kontinenata, jer se na njemu okupilo oko 60-ak struenih predstavnika iz dvadesetak azijskih zemalja i iz desetak drugih sa svih kontinenata. O europskim migracijama govorio je elan upravnog odbora i crkveni savjetnik pri ICMC, te ravnatelj hrvatske inozemne pastve i predsjednik Hrvatskog Caritasa prelat Vladimir Stankovia, koji je ujedno izvjestio Iku o tom skupu. Mons. Stankovia najviše se zadržao na primjeru Republike Hrvatske koja je za svoje radnike organizirala eitavu mrežu pastoralnih i socijalnih središta diljem Europe, a posebice u Njemaekoj. Ukratko je opisao prilike me?u izbjeglicama i prognanicima u Hrvatskoj i BiH i što Crkva i posebno Caritas za njih eini. Da bi dobili bolji uvid u život Crkve u Hrvata i njezina stradanja u ratu, mons. Stankovia podijelio je knjižicu na hrvatskom i engleskom jeziku koju je priredio tajnik HBH fra Ilija Živkovia, a izdala HBK, a uz te podatke, tu su podaci o Republici Hrvatskoj, njezinoj povijesti, kulturi, politiekom sustavu i obrazovanju. Neki su dobili i englesko izdanje najnovijeg biltena Hrvatskog Caritasa s noveanim izvještajem i raznim pothvatima Hrvatskog i biskupijskog Caritasa u 1995. godini.
Treba spomenuti da je bila zapažena i nazoenost predstavnika Svjetskog vijeaa Crkava iz Ženeve, te UHCR-a za Filipine, kao i šefa IOM misije.