Split, 5. 5. 1996. (IKA) – Nizu suvremenih hrvatskih slikara koji su zaokupljeni sakralnim temama, prije svih Duleiaa i Botterija, pridružila se i Milijada Barada, slikarica iz Segeta Donjeg kraj Trogira. “Eula je krik neizmjerne patnje, beskrajni krik Raspetoga”, ustvrdio je likovni kritiear Josip Depolo, govoreai o njenim slikama na otvorenju izložbe “Kalvarija” u izložbenom prostoru Pinakoteke samostana Gospe od Zdravlja u Splitu. Ima u tom pasionskom kriku neeeg tipieno dalmatinskog, u njemu se euje prodorna lamentacija “Puee moj” i otoekih ophoda na Veliki petak. Stoga predgovornik bogato opremljenoga izložbenog kataloga Depolo zagovara promjenu na tom polju: “Crkve koje su nekad bile pinakoteke gotiekih, renesansnih, baroknih djela, bit ae ponovno pinakoteke s djelima suvremene umjetnosti, s djelima u kojima aemo prepoznati svoje vrijeme, svoju religioznost koja u novim civilizacijskim uvjetima ne može biti od jueer. Kristovu muku ne doživljavamo iskljueivo izme?u korica Novog zavjeta, u njezinu narativnu šarmu i uzbudljivosti biblijske fabule, kao ‘eitljivu’ oltarnu palu slikanu zanatskom vještinom rutinirana slikara. Naši su se zahtjevi izmijenili, naš se ukus izoštrio, nivo opae kulture silno je porastao, došlo je dapaee i do izmjene katekizma do jueer neprikosnovnog. Spram Kristove pasije nismo otvoreni samo kao vjernici, nego i kao posredni ueesnici ratova, konclogora, ekonomskih potresa, panike pred nuklearnom katastrofom, svih strahova i progona koji su sa sobom donijeli autoritativni režimi. Više nego ikada u prošlosti, mi u Kristovoj pasiji i smrti otvaramo ljudsku dimenziju”. Te svoje tvrdnje Josip Depolo nadopunjava zapažanjima kako je na Milijadinim slikama Krist ponižen, nad njim peru ruke novi Ponciji Pilati, okružen je patniekim ženama domovinskog rata, u svakoj je sudbini maloga i anonimnog eovjeka. U njenim se slikama prepoznaje naše vrijeme, naš ukus i naša težnja za novom ljepotom, te potreba za duhovnom obnovom u nama i oko nas. Tu su novu ljepotu prepoznali i brojni posjetitelji na otvaranju izložbe koju je potpomogao Ured za kulturu Županije splitsko-makarske.