O. MARKO PUŠKARIA NA SUSRETU TAJNIKA I TAJNICA EUROPSKIH REDOVNIEKIH KONFERENCIJA I UNIJA
Malta (IKA )
Malta, 25. 4. 1996. (IKA) - Godišnji sastanak tajnika i tajnica europskih nacionalnih konferencija i unija elanica Unije europskih konferencija viših redovniekih poglavara i poglavarica (UCESM) održan je od 21. do 24. travnja na Malti. Hrvatsku i bosans
Malta, 25. 4. 1996. (IKA) – Godišnji sastanak tajnika i tajnica europskih nacionalnih konferencija i unija elanica Unije europskih konferencija viših redovniekih poglavara i poglavarica (UCESM) održan je od 21. do 24. travnja na Malti. Hrvatsku i bosanskohercegovaeku Konferenciju i Uniju (HKVRP i HUVRP) predstavljao je o. Marko Puškaria. U radu sastanka sudjelovalo je 13 tajnica i tajnika iz 11 europskih zamalja. Sudionike skupa pozdravio je najprije predsjednik europske Unije o. Jacques Scholte, osvrnuvši se na nekoliko sastanaka Izvršnog odbora Unije nakon prošlogodišnje Generalne skupštine održane u Freisingu. Jedan od ciljeva Unije jest postati nevladina organizacija u Europskom parlamentu. U raspravi je predloženo nekoliko tema za generalnu skupštinu koja ae se održati iduae godine najvjerovatnije u Rimu. Teme su vezane uz najnoviju apostolsku pobudnicu “Posveaeni život”, a predloženo je da to bude pitanje pravde, ekonomskih nepravdi i izrabljivanje, te solidarnost. Ovoga ljeta bit ae prire?ena dvotjedna ljetna škola kao prigoda za permanentno obrazovanje redovnika i redovnica. Svaku nacionalnu Uniju i Konferenciju predstavljet ae po jedan redovnik ili redovnica. Od 6. do 10. studenoga o.g. održava se u Lisabonu susret redovnika koji rade u novinstvu, na kojem ae biti razmijenjena iskustva, te dane neke smjernice za bolji rad u tisku i elektronskim medijima. Sveaenik Fortunato Mizzi održao je 22. travnja zanimljivo predavanje o sociološko-kulturno-politieko-vjerskom stanju na Malti. Treaega dana zasjedanja, 23. travnja, sudionici skupa razgovarali su o pitanjima koja su zajednieka svim nacionalnim redovniekim Unijama i Konferencijama. Bilo je rijeei o suradnji izme?u redovnika i redovnica s jedne strane, te biskupa i sveaenika s druge, a zatim o suradnji s muškim i ženskim laiekim organizacijama. Tako?er su razmijenjena iskustva što se eini da bi se olakšale patnje izbjeglicama, emigrantima i imigrantima. Više puta spomenut je problem redovniekoga, tako?er i opaecrkvenog govora, odnosno naeina izražavanja, koji je vjernicima gotovo nerazumljiv. Stoga je izražena potreba da skupine struenjaka u pojedinim zemljama razmotre taj problem, te da pokušaju vjerske i redovnieke sadržaje izraziti tako da budu dostupni svim vjernicima. U tome posebnu ulogu ima novinstvo kao pogodno sredstvo popularizacije vjeenih vrijednosti i novog navještenja.