Istina je prava novost.

RAZGOVOR S MOSTARSKIM BISKUPOM, PROZVANIM ZA "NACIONALISTIEKI KATOLICIZAM U HERCEGOVINI" "Je li zbilja žao i krivo Švicarcu Neudecku i njegovim istomišljenicima što nismo zbrisani s lica hercegovaeke i bosanske zemlje?"

Vatikan, 30. 3. 1996. (IKA) - Švicarski novinar Rupert Neudeck oštro je u svome elanku u švicarskome isusovaekom dvotjedniku "Orientirung", napao Hrvate i navodni nacionalistieki hrvatski katolicizam u Hercegovini, posebno u Mostaru. U povodu toga elank

Vatikan, 30. 3. 1996. (IKA) – Švicarski novinar Rupert Neudeck oštro je u svome elanku u švicarskome isusovaekom dvotjedniku “Orientirung”, napao Hrvate i navodni nacionalistieki hrvatski katolicizam u Hercegovini, posebno u Mostaru. U povodu toga elanka prozvani je mostarski biskup Ratko Peria u petak, 29. ožujka, dao intervju za Radio Vatikan.
Biskup Peria istaknuo je kako u elanku ima nekoliko nepravednih i neistinitih reeenica te je posebno obratio pozornost dijelu teksta u kojem Rupert Neudeck govori o “hrvatskom katolicizmu u Hercegovini”, navodeai kako je ga je limburški biskup Franz Kamphaus još 1993. nazvao “heretieki”, jer je “iskljueivo hrvatski i ne želi biti univerzalni”. “Ovako, kao novinar Neudeck, mogu govoriti samo oni, koji, ne znam iz kojih razloga, svjesno ne uvažavaju svu složenost stvarne situacije u Mostaru, i koji su moralno odgovorni što u svome neuvažavanju upotrebljavaju tako nekršaanske izraze na raeun jedne katolieke zajednice koja se bori za svoj opstanak i koja je radikalno ugrožena ne samo od nekih domaaih susjeda, nego, što je osobito tužno, od ovakve medijske agresije nekih naših zapadnih katolika, koji umjesto da informacijski pomognu svojoj zajednici na tamnom Balkanu, oni je ocrnjuju, zamraeuju, nazivaju iskljueivom i heretienom. (…) Naš katolicizam, i hercegovaeki i hrvatski, nije ni heretiean, ni iskljueiv, niti mu nedostaje univerzalnosti. On je, nažalost, u iskljueivom i univerzalnom opadanju vea više stoljeaa”, rekao je biskup Ratko Peria, podsjeaajuai kako je broj katolika od dolaska Turaka do poeetka srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu spao sa 85% na svega 18% katolika, te da se nakon eetri godine egzistencijalne obrane Bosne i Hercegovine taj broj još upola smanjio. “Je li zbilja žao i krivo Švicarcu Neudecku i njegovim istomišljenicima što nismo zbrisani s lica hercegovaeke i bosanske zemlje?”, pita se mostarski biskup. O Neudeckovoj tvrdnji kako su biskupa 7. veljaee više puta vidjeli na mjestu gdje je Koschnick doživio teške prijetnje i neugodnosti, biskup Peria kaže: “To apsolutno nije istina. To se u medijima naziva raspirivanje mržnje na osobe, u ovom slueaju na jednoga katoliekog biskupa. Takvim naeinom ni novinar Neudeck niti švicarski isusovaeki ‘Orientierung’ ne služe istini”. Buduai da Hrvatima u Hrvatsku i u Bosnu i Hercegovinu iz katoliekog svijeta stižu neprestani zahtjevi za ostvarenjem evan?eoskog maksimuma o ljubavi prema neprijateljima, mostarski biskup kaže: “Eudi me da takvi novinari nisu proeitali nijednu našu izjavu, u kojima smo jasno i glasno isticali kršaanski kristovski stav davanja i traženja oproštenja, a najjaee nedavno, 25. sijeenja u biskupskoj poslanici, pa i s posljednje svoje Biskupske konferencije u Sarajevu prije tjedan dana. Nismo takav ein praštanja euli još ni od jedne strane u balkanskome vrzinom kolu”. Govoreai, pak, o politici Hansa Koschnicka koji odlazi iz Mostara, biskup Peria istiee: “Crkveni se predstavnici ni od samoga poeetka, niti na samom kraju nisu slagali s europskom politikom o Mostaru, koji po njihovom (europskom op. a.) ne bi smio biti hrvatski kulturni i nacionalni centar, kao što su brojni drugi sveueilišni gradovi srpski i muslimanski centri širom Bosne i Hercegovine”. Biskup upozorava kako se ne može samo na Mostaru einiti “politieki eksperiment ‘lijeeenja’, ostavljajuai cijelu Bosnu i Hercegovinu neizljeeivom i paraliziranom”. Na Neudeckovu optužbu kako Hrvati ustraju na svojem, te da istodobno muslimani i drugi imaju tako?er pravo na isticanje svojeg identiteta – nacionalnoga, jeziekog, kulturnog i vjerskog, biskup Ratko Peria upozorava: “Mi Hrvati i katolici uopae nikome ne branimo da stvari naziva svojim imenom, da svatko euva i razvija svoj vlastiti identitet: i muslimani bošnjaeki i islamski, i Srbi srpski i pravoslavni. (…) Ali neka nitko ne dokida naš identitet, religiozni katolieki i nacionalni hrvatski, ni u centru Mostara, niti u Hercegovini”.