MORA LI SE CRKVA BRINUTI I O POLITIEKIM PRAVIMA HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI Biskup Komarica, kardinal Puljia i predstavnici Zajednice Hrvata sjeverozapadne Bosne u susretu s predstavnicima Europske unije, ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske
Zagreb (IKA )
Zagreb, 15. 3. 1996. (IKA) - Banjolueki biskup Franjo Komarica, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljia, predsjednik zajednice Hrvata sjeverozapadne Bosne Vjekoslav Tripalo i potpredsjednik Grga Kolobaria susreli su se 14. ožujka s predstavnicom Eu
Zagreb, 15. 3. 1996. (IKA) – Banjolueki biskup Franjo Komarica, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljia, predsjednik zajednice Hrvata sjeverozapadne Bosne Vjekoslav Tripalo i potpredsjednik Grga Kolobaria susreli su se 14. ožujka s predstavnicom Europskog parlamenta Doris Pack i prvim pomoanikom ministra vanjskih poslova dr. Ivanom Šimunoviaem kako bi razgovarali o sudbini Hrvata i drugih katolika na podrueju Bosne i Hercegovine, a posebice na podrueju Republike Srpske, nakon provo?enja najavljenih parlamentarnih izbora.
Biskup Komarica je Doris Pack i dr. Šimunoviaa izvjestio o situaciji u kojoj su se našli Hrvati i katolici koji su ostali na podrueju Republike Srpske te posebice istaknuo: “Mislim i tvrdim da su Hrvati na podrueju Republike Srpske bez svog pravog politiekog predstavnika. Što treba raditi?” Upoznavši ih potom s problematikom koja se javlja za tamošnje Hrvate kad je rijee o njihovu organiziranju za skore izbore, te s nacrtom privremenog prijedloga o prire?ivanju izbora u Bosni i Hercegovini, biskup je istaknuo kako je temeljno pitanje što i tko treba ueiniti za buduanost Hrvata i katolika u Bosni i Hercegovini, te od njih zatražio pomoa.
Doris Pack je potom istaknula kako su bitna dva problema. Prvi problem je problem izbjeglica u Hrvatskoj i europskim zemljama, odnosno problem dokumenata kojima ljudi mogu dokazati da potjeeu iz BiH, i problem glasaekih mjesta. Taj se problem, prema njenim rijeeima, mora dati riješiti. Drugi je problem kako ae izbori biti pripremljeni, odnosno koji ae biti kandidati na izborima, jer ako se u Republici Srpskoj ne kandidiraju i predstavnici Hrvata tamošnje hrvatsko katolieko stanovništvo jednostavno neae imati koga izabrati. Biskup Komarica i kardinal Puljia posebno su ustrajali na tome da Republika Hrvatska preuzme na sebe brigu za Hrvate u Bosni i Hercegovini, jer i Ustav ju obvezuje da je dužna skrbiti kako o svakom svojem gra?aninu, tako i o Hrvatima izvan zemlje. Tako?er su zatražili brzo izra?ivanje programa po kojem bi se, s hrvatske strane, priredili izbori što zahtjeva i osobe i financijska sredstva, buduai da su Hrvati izbjegli iz Bosne rasuti na pet kontinenata. Crkva je dužna pomoai u zaštiti svih ljudskih, pa i politiekih prava, ali na sebe ne može preuzeti cijelu organizaciju izbora, jer ipak je rijee o eistoj politiekoj problematici.
Dr. Šimunovia obeaao je sastaviti prijedlog za predsjednika Franju Tu?mana i ministra Matu Graniaa u kojem ae prenijeti današnju analizu problema i dati svoj prijedlog rješenja tog problema. On je tako?er istaknuo važnost takvih susreta, te s Doris Pack ugovorio potrebne susrete koji bi pomogli oko uspostavljanja boljih veza s civilnom upravom u Bosni i Hercegovini.