njišta”
Frankfurt, 1. 3. 1996. (IKA) – Redoviti godišnji pastoralni skup hrvatskih sveaenika i drugih pastoralnih djelatnika iz Europe “Naša Crkva pred novim zadacima” održan je od 26. do 29. veljaee u bavarskom mjestu Vierzehnheiligenu. Na skupu je bilo nazoeno oko dvije stotine sveaenika, pastoralnih suradnica i suradnika.
O. Zvonimir Bono Šagi održao je prvog dana skupa, 27. veljaee, predavanja “Crkva pred novim izazovima” i “Evangelizacija javnosti u Hrvatskoj” u kojima je istaknuo da je ovo vrijeme bez velikih ideja i bez izra?enih projekta buduanosti, te da nam ostaje živjeti osuvremenjeno kršaanstvo. Crkva je malo nazoena u hrvatskoj javnosti, kao i kršaanske ideje i vizije društva, pa tu javnost treba evangelizirati. “Ljudska prava i svjetski etos su ideja vodilja naše suvremenosti, ali i moai, a ne pravednost, ono što odre?uje našu životnu realnost, a to pokazuje i daytonski sporazum.” Uveeer, prvoga dana, predstavnici KAB-a (Katoliekoga radniekog pokreta) upoznali su nazoene sa socijalnim nastojanjima Crkve u Njemaekoj, te s organizacijom koja brine o radništvu. Slienu organizaciju nastoje ustanoviti i u Hrvatskoj.
Drugoga dana, 28. veljaee, održali su predavanja ministar za koordinaciju useljeništva pri Vladi RH mr. Marijan Petrovia koji je govorio o tome što Hrvatska nudi povratnicima, te je prof. Maja Runje iznijela povratnieka iskustva jedne obitelji. Ministar Petrovia istaknuo je kako u Hrvatskoj ima mjesta za sve koji se žele vratiti i zahvalio iseljeništvu na obrani i izgradnji domovine. Njegovo ministarstvo je još uvijek u osnivanju, ali su vea postignuti neki konkretni rezultati glede carinskih olakšica i uvoza nekih stvari za iseljenike, informiranje iseljenika, ukidanje dvostrukoga oporezivanja mirovina, pregovora oko zdravstvenoga i mirovinskog osiguranja s drugim državama, nostrifikacija diploma. Uskoro izlazi i knjižica s najpotrebnijim obavijestima za povratnike. Na veeernjem informativnom skupu bili su nazoeni referent za inozemnu pastvu pri Njemaekoj biskupskoj konferenciji prelat H.J. Justus, ravnatelj hrvatske inozemne pastve i predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Vladimir Stankovia, koji je govorio o humanitarnom stanju u Hrvatskoj i BiH, referent za hrvatske socijalne radnike pri njemaekom Caritasu i Stjepan Herceg koji je izvjestio o povratku izbjeglica u BiH. Potom je predstavljeno njemaeko izdanje knjige “Od pakla i natrag” banjoluekog sveaenika i logoraša Stipe Šošiaa. O knjizi je govorio i posebni gost toga skupa, banjolueki biskup Franjo Komarica, koji je vle. Stipi zahvalio za svjedoeanstvo vjere, jer se ni smrti nije bojao. On je, kao i šestoro mrtvih svjedoka, dao svjedoeansto za svoje poslanje, vjeru, Crkvu i narod. O izdanju Šošiaeve knjige na njemaekom govorio je i ataše za kulturu u veleposlanstvu RH u Bonnu Stjepan Šulek istaknuvši da je ova knjiga za Nijemce, knjiga koja ukazuje na duhovne uzroke rata. Tako?er, o knjizi je govorio i sam autor, vle. Stipe, sadašnji voditelj HKM u Goetenborgu: “Bio sam došao u samo predvorje pakla i vatio se. Spasila me vjera, Bog i moj prijatelj biskup Komarica, kojem au biti vjeeno zahvalan.” Zatim, je Vlatko Maria iz Pariza predstavio, u ime CRICF-a, projekt “Crotia”, niz izdanja o pet knjiga na francuskom jeziku, kako bi se Francuzima izrekla istina o našem narodu i njegovoj borbi za slobodu i samostalnost na njihovom jeziku. Fra Bernardo Dukia podnio je izvješae o pripremama za Susret hrvatske mladeži u lipnju o.g. u Splitu.
Središnja toeka treaeg dana rada, 29. veljaee, bilo je izlaganje biskupa Komarice o sadašnjem položaju Katolieke Crkve u BiH. Biskup je najprije zahvalio svima koji su se na bilo koji naein sjeaali njega i njegove zajednice u najtežim trenucima za Crkvu i katolike u BiH, poglavito u banjoluekoj biskupiji. U predavanju biskup je ukazao na sve nevolje, te ustvrdio: “Etnieko eišaenje se provodilo organizirano i sustavno. Htjelo se uništiti i iskorijeniti sve što je katolieko, hrvatsko i muslimansko. Europa je zakazala, te je time sudjelovala u ovom zloeinu. Nismo popustili pritiscima ni jedne strane, pa ni one hrvatske, da se Hrvati katolici isele, nego je cilj ostati u vlastitom zavieaju. Katolici nikome nisu dali povoda za mržnju ili zloein i Bog im je pomogao da izdrže sve kušnje, te ae im pomoai da se ljudi vrate svojim kuaama.”