Beograd, 23. 2. 1996 (IKA) – Ekumenski skup o pomirenju koji je u Beogradu priredio tamošnji Bogoslovni fakultet Srpske Pravoslavne Crkve i Konferencija europskih Crkava iz Ženeve održan je od 18. do 22. veljače o.g. Ekumenski simpozij, predviđen kao priprema za Drugo ekumensko zasjedanje u Grazu u lipnju sljedeće godine, prvi je susret takve vrste održan u jednoj od zemalja bivše Jugoslavije, gdje je samo u zadnjih pet godina milijun ljudi ostalo bez krova nad glavom, a stotine tisuća je poginulo u ratu. O temi pomirenja raspravljalo je s teološkog i socijalno-političkog motrišta 30 predstavnika Crkava iz 15 zemalja Europe i Sjeverne Amerike, zajedno s 30 predstavnika Crkava s područja Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske, a glavni predavač je bio profesor na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Grazu pravoslavni teolog prof. dr. Gregor Larentzakis. Susret je započeo navođenjem više primjera požrtvovnosti i pomirenja među narodima bivše Jugoslavije, te je prevladalo snažno uvjerenje da su konkretne akcije u pravcu pomirenja moguće i potrebite.
Učesnici skupa, odlučni u tome da poduzmu nešto kako bi se održao započeti proces pomirenja bez kojeg bi propao i mirovni sporazum iz Daytona, složili su se da pomirenje započinje u pomirenju sa samim sobom i vlastitom zajednicom. Premda stvoreni po Božjem liku, muškarac i žena su ipak različiti, a pripadaju istoj ljudskoj vrsti, istaknuli su sudionici skupa. Upravo tamo jedinstvo u različitosti omogućuje pomirenje između susjeda i neprijatelja. Učesnici su stoga pozvali svoje Crkve i međunarodne organizacije da poduzmu djelatnosti kojima bi se potpomoglo pomirenje što uključuje: obnovu razrušenih domova i vjerskih građevina, povratak prognanika na njihova ognjišta, pastoralnu skrb, traženje osoba nestalih u ratu, materijalnu i psihološku pomoć žrtvama rata, otvaranje novih radnih mjesta posebice za žene i ratne invalide čime bi im se pomoglo pri vraćanju njihova samopouzdanja, pomoć mladima, poticanje učenja jednih o drugima, međusobnog dijaloga i ekumenskih molitvi, poticanja javnih glasila na pravovaljano izvješćivanje kojim bi se poticao mir i suživot, a ne rat i mržnja. Sudionici su se također založili za sudjelovanje vjerskih predstavnika u izbornim komisijama, nastavak ekumenskog dijaloga s posebnim osvrtom na veliki prinos žena u procesu pomirenja, te upozorili da su, premda ljudi žele mir, moguće određene poteškoće u postizanju pomirenja, te kod toga istaknuli važnu ulogu Crkava u stvaranju demokratskih socijalnih ustrojstava.
Obraćajući se sudionicima patrijarh Pavle je rekao da oni kao djelatnici Crkve moraju izbjegavati plitke političke ciljeve te se moraju pobrinuti da Crkva izraste iznad svakoga naroda na dimenziju Božjih ljudi. Iz Hrvatske su u radu simpozija sudjelovali dr. fra Mirko Mataušić i dr. Petar Kuzmić, a iz BiH Mato Zovkić. Na simpozij je pozvan i banjolučki biskup Franjo Komarica, no biskupa su s graničnog prijelaza u Lipovcu vratili pripadnici pogranične policije s obrazloženjem da “nema nikakve šanse prijeći u Srbiju”. O tom događaju biskup Komarica je pismom izvjestio dekana bogoslovnog fakulteta SPC protođakona dr. Pribislava Simića, izražavajući pritom svoje duboko žaljenje što nije mogao sudjelovati u radu skupa te upućujući pozdrave ostalim sudionicima.