Istina je prava novost.

DRUGA SJEDNICA "KOMISIJE ZA JUŽNOSLAVENSKU POVIJEST" IZ AUSTRIJE, HRVATSKE I SRBIJE

Željezno, 16. 2. 1996. (IKA) - Drugi susret Inicijativne skupine za osnivanje "Komisije za južnoslavensku povijest" održan je 14. i 15. veljaee u Željeznom. Društvo za znanstveno istraživanje ekumenskih odnosa iz Beea "Pro Oriente", koje je nakon II. va

Željezno, 16. 2. 1996. (IKA) – Drugi susret Inicijativne skupine za osnivanje “Komisije za južnoslavensku povijest” održan je 14. i 15. veljaee u Željeznom. Društvo za znanstveno istraživanje ekumenskih odnosa iz Beea “Pro Oriente”, koje je nakon II. vatikanskog koncila utemeljio tadašnji beeki nadbiskup kardinal Franz Koenig, pokrenulo je inicijativu za osnivanje mješovite povijesne komisije koja bi se trebala baviti izueavanjem povijesnih pitanja na našim prostorima u svrhu nadilaženja spornih stavova te prinositi razumijevanju i dobrim odnosima država i naroda na podrueju bivše Jugoslavije. U Inicijativnu skupinu za utemeljenje komisije pozvani su po jedan biskup i po jedan znanstvenik iz Austrije, Hrvatske i Srbije: iz Hrvatske šibenski biskup Sreako Badurina i dr. Jure Zeeevia, iz Srbije šabaeki episkop Lavrentije Trifunovia i dr. Dejan Medakovia, iz Austrije kardinal Franz Koenig i povjesniear prof. dr. Alois Mosser i predsjednik Društva “Pro Oriente” dr. Alfred Stirnemann. U radu Inicijativne skupine sudjeluje i biskup Željeznog Paul Iby, elan BK Austrije za veze s istoenim državama, koji je bio domaain prvih dviju sjednica održanih u studenom prošle godine u “Kuai susreta” u Željeznom. Nakon prve osnivaeke sjednice 22. i 23. studenoga prošle godine, na ovoj su sjednici nazoeni biskupi i znanstvenici vodili otvoreni razgovor i razmijenili svježa izvješaa o sadašnjem stanju u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije. Rasprava je pridonijela razumijevanju stanja i ponašanja svake pojedine Crkve u sadašnjim okolnostima, te omoguaila stvarnije prosudbe buduaih naeina djelovanja. Elanovi Inicijativne skupine razmatrali su i znanstvene grane i podrueja koja bi trebala biti zahvaaena radom “Komisije za južnoslavensku povijest” te znanstvene ustanove i osobe eije bi ueešae bilo potrebno za strueni i kvalitetni rad komisije.