Škofja Loka, 3. 2. 2996. (IKA) – Župnik i upravitelj kondžilskoga marijanskog svetišta u Komušini Ante Meštrovia uputio je 2. veljaee pismo za javnost. U pismu župnik Meštrovia upoznaje javnost s važnošau svetišta, kao i ratnim strahotama koje je pretrpilo hrvatsko pueanstvo toga dijela vrhbosanske nadbiskupije. Kondžilsko svetište biskupijsko je marijansko svetište vrhbosanske nadbiskupije i jedno je od najznaeajnih svetišta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U pisanim dokumentima Komušina se prvi puta spominje 27. rujna 1637. godine, a eudotvorna Gospina slika u Komušini 7. rujna 1779. godine. Mjesto i svetište nalaze se 16 km sjeverozapadno od srednjobosanskog gradiaa Tesliaa. U kondžilskom svetištu znalo se za blagdan Velike Gospe sakupiti i do 45.000 hodoeasnika. Svetište je poznato i po svojoj jedinstvenoj procesiji od župne crkve do brda Kondžila, udaljenog 4 km od mjesta, uoei Velike Gospe u kojoj je sudjelovalo i do nekoliko desetaka tisuaa hodoeasnika s eudotvornom slikom Gospe od Kondžila koju su nosili mladiai u tradicionalnim narodnim nošnjama Hrvata toga kraja, a puk je sa sveaenicima molio krunicu i pjevao Gospine pjesme. Svetište su tako?er posjeaivali i Muslimani i Srbi moleai Gospin zagovor.
Srpska agresija na taj kraj Bosne zapoeela je u svibnju 1992. godine. Hrvatske postrojbe pružale su otpor nadmoanom agresoru koji je u kolovozu te iste godine okupirao tesliako podrueje i prognao oko 12.000 Hrvata. U sukobu je poginulo 50 branitelja, 230 ih je ranjeno, 26-oro djece ostaje bez jednog roditelja.
“Po planu Kontaktne skupine dijelovi opaine Teslia koji je cjeloviti prostor na kojem su živjeli Hrvati ušli su u sastav Federacije BiH. Te prostore obuhvaaaju župe: Gornja Komušina, Donja Komušina gdje je smješteno Gospino Svetište Kondžilo, Bežlja i dijelovi Tesliaa. Po maticama krštenih spomenutih župa tu je živjelo 12.000 katolika. Ovi se prostori naslanjaju na slobodne prostore Žepae koji je pod kontrolom HVO-a. Može li se i smije li se dogoditi da nakon daytonskog i pariškoga sporazuma Hrvati budu išeupani i iskorijenjeni s ovih vjekovnih hrvatskih podrueja? Hoae li se olako zanemariti einjenica fizieke povezanosti Komušina sa slobodnim žepaekim prostorom? I da li ae se tako lako ugasiti zanaeajno marijansko svetište Kondžilo, koje je u povijesti bosansko-hercegovaekih Hrvata imalo znaeajnu ulogu? Oni koji o tome odlueuju i u BiH i Federaciji i Hrvatskoj i u svijetu trebaju i moraju voditi raeuna da se to ne dogodi. Prostori Komušina-Teslia sa svetištem Kondžilo trebaju biti u Federciji BiH, gdje ae Hrvati živjeti slobodno, imati svoju vlast, a štovatelji Gospe od Kondžila živjeti slobodno, bez straha hodoeastiti u drevni svetište u Komušini na Kondžilo”, stoji na kraju pisma župnika Meštroviaa.