Moskva, 3. 2. 1996. (IKA) – Episkop Talina i cijele Estonije Kornelius Jakobs zatražio je posredovanje me?unarodne zajednice kako bi se riješile nesuglasice izme?u njegove Estonske Apostolske Pravoslavne Crkve i Štokholmske Sinode oko crkvene imovine. U svojoj deklaraciji episkop Jakobs dao je i blagoslov “svim oblicima prosvjeda protiv kršenja prava Moskovskog patrijarhata”. Zbog istih je nesuglasica vo?a ruske struje u estonskom parlamentu Sergej Ivanov uputio Bartolomeju I. pismo u kojem pravo Štokholmske Sinode na spornu crkvenu imovinu naziva nezakonitim i istiee kako veaina vjernika u Estoniji podupire episkopa Korneliusa i Moskovski patrijarhat. Me?utim, ministar vjerskih poslova Tiit Sepp snažno je kritizirao stav episkopa Korneliusa istieuai da se iza svega krije želja Rusije da bar na taj naein utjeee na Estoniju.
Korijeni toga spora, me?utim, potjeeu iz vremena drugog svjetskog rata. Naime, Štokholmsku Sinodu su ustanovili sveaenstvo i vjernici izbjegli iz Estonije tijekom drugoga svjetskog rata. Ti estonski pravoslavni vjernici bili su vjernici Crkve koja je 1923. potpala pod upravu Carigradskog patrijarhata i pod njom bila u tijeku kratkog razdoblja samostalnosti Estonije. Nakon drugog svjetskog rata Moskovski patrijarhat je koristio crkvene zgrade Estonske Pravoslavne Crkve. U tijeku 1991. vjernici i sveaenstvo nekoliko pravoslavnih župa na podrueju Estonije odlueili su odbaciti upravu Moskovskog patrijarhata i pridružiti se Štokholmskom Sinodu. Uz pomoa estonskog ministarstva za vjerske poslove Štokholmsku Sinodu je priznala Vlada te je tako i službeno proglasila nasljednikom Estonske Pravoslavne Crkve, koja je postojala prije sovjetske ere, i na taj naein joj dala pravo na postojeau crkvenu imovinu.
To službeno priznanje izazvalo je prosvjede sveaenstva Moskovskog patrijarhata, nesuglasice izme?u Carigradskog patrijarhata i Moskovskog patrijarhata, zbunjenost vjernika te, od strane Moskovskog patrijarhata, kažnjavanje sveaenika koji se zalažu za povratak crkvene imovine Štokholmskom Sinodu.